Novi saziv Hrvatskog sabora u drugom je pokušaju konstituiran, i to prilično glatko. Uz 'starosjedioce' u njemu ima i novih lica i stranaka.

O tome koliko je parlamentarna demokracija u Hrvatskoj uznapredovala na proteklim izborima mišljenja su različita, no ako je suditi prema nalazima Državnog ureda za reviziju, u urednosti i zakonitosti poslovanja stranaka određeni su pomaci ipak bili vidljivi već 2014. Od 30 snimanih stranaka njih 14 dobilo je bezuvjetno mišljenje, a za njih tri, uključujući i SDP, to je bio napredak u odnosu na godinu prije. Više je discipline pokazala i nezavisna lista Stipe Petrine koja je godinu ranije pala kod revizora, a ovaj put je dobila uvjetno mišljenje. Te ocjene, međutim, malo govore o financijskoj slici stranaka koje su porezne obveznike lani stajale ukupno više od 95 milijuna kuna.

Točnije, iz središnjeg proračuna prosljeđeno im je 53,5 milijuna kuna, a iz lokalnih još 42 milijuna. Više od četvrtine tih proračunskih sredstava ili oko 26 milijuna odlazi za plaće i doprinose više od 220 stranačkih zaposlenika, ne računajući razne dodatne naknade. U stranačke se blagajne ukupno slilo nepunih 115 milijuna kuna prihoda, što znači da su iz državnog i lokalnih proračuna financirane s 83 posto. Od članarina su prikupile oko 8,9 milijuna, a kroz razne donacije 4,9 milijuna. Istodobno, lani su potrošile 2,7 milijuna kuna više od ostvarenih prihoda, s tim da ih je 18 ostvarilo višak prihoda nad rashodima (9,2 milijuna), dok je njih 12 bilo kratko s prihodima, i to za ukupno 11,9 milijuna.  

SDP kao najbogatija stranka po imovini (36 mil. kuna) ujedno je iskazao i najveći 'plus' u financijskom rezultatu; prihodi su dosegnuli gotovo 40 milijuna kuna, što je ispalo 6,1 milijun kuna više od rashoda. Socijaldemokrati Zorana Milanovića su, dakako, povukli i najviše proračunskog novca – 25 milijuna iz središnjeg i 9 milijuna kuna iz lokalnih budžeta. Nasuprot tome, HDZ je lani dobio osjetno manje proračunskog novca, a premda su članovi i donatori te stranke poslovično izdašniji od SDP-ovih, prošlu je godinu zaključio s najvećim jazom prihoda i rashoda. Izdaci su im bili 10 milijuna kuna veći od prihoda, a kako su i godinu ranije u HDZ-u imali manjak prihoda (5,5 mil.) koji nije bilo moguće pokriti zalihama iz prijašnjih godina, u ovu su godinu prenijeli više od 11 milijuna kuna manjka.

Ostaje vidjeti je li se, odnosno koliko se tijekom ove godine taj manjak uspio pokriti dužnosničkim, zaposleničkim i članarinama 'običnih' članova, što su najavljivali u izvješću. No, čini se da su i članovi i donatori stranke pod vodstvom Tomislava Karamarka znatno 'predaniji' toj stranci od  SDP-ovih. Primjerice, SDP od 2008. do kraja godine ima proknjiženih 22,4 milijuna kuna zaduženja po čanarinama, ali s krajem prošle godine nenaplaćena potraživanja po tim zaduženjima iznose velikih 9 milijuna kuna. Isto tako, dok su SDP-u prihodi od donacija lani pali sa 1,84 milijuna na samo 274.000 kune, HDZ je i lani kroz donacije uspio prikupiti više od dva milijuna, odnosno 'samo' petinu manje nego godinu prije.

Izbori i financiranje predizborne promidžbe, međutim, vodećim su strankama mahom povećali i kreditna zaduženja. Ukupne obveze stranaka po kreditima krajem 2014. su premašivale 23 milijuna kuna, a odnose se na šest parlamentarnih stranaka. Najviše kredita ima HDZ, koji je te obveze lani povećao sa 8,8 na 15,9 milijuna, što se dobrim dijelom može pripisati financiranju predsjedničke kampanje. SDP-ova zaduženost na kraju prošle godine bila je osjetno manjih 4,8 milijuna kuna. Te dvije stranke uvjerljivo, pak prednjače i rashodima za zaposlene. SDP za svojih 47 zaposlenih je potrošio 6,4 milijuna kuna, a HDZ-u su plaće i doprinosi za 81 zaposlenika odnijele 10 milijuna kuna. HDZ-ovi su zaposlenici, naime, u prosjeku malo slabije plaćeni od SDP-ovih.