Građani će moći upisivati državne obveznice od 22. veljače do 1. ožujka, minimalni ulog će biti 500 eura, a država izdanjem obveznice planira prikupiti milijardu eura, najavljeno je u četvrtak na sjednici Vlade.

Predstavljajući prijedlog zaključka o prihvaćanju informacije o planiranom pokretanju emisije državnih obveznica uz aktivno izravno uključivanje sektora građanstva, ministar financija Marko Primorac rekao je da se obavljaju posljednje pripreme, najavivši da će se obveznice upisivati u dva kruga, pri čemu će prvi biti otvoren za građane od 22. veljače u osam sati do 1. ožujka do 20 sati.

Intenzivni pregovori

Poslovni dnevnik doznaje: Narodna obveznica moći će se ‘kupiti’ kod pet velikih banaka

Nakon toga će se upis za građane zatvoriti, a 3. ožujka će se otvoriti za institucionalne investitore i trajat će samo taj dan. Dakle, sve što ne upišu građani, ostaje za institucionalne ulagače, a upis će se obavljati u poslovnicama banaka koje će biti vodeći agenti izdanja i suaranžeri.

Rok dospijeća obveznice će biti dvije godine, država izdanjem planira prikupiti milijardu eura, minimalan ulog će biti 500 eura, dok se u ovom trenutku još sa sigurnošću ne može reći koliko će iznositi kuponska kamata, ali bit će iznad tri posto, kazao je Primorac.

“Obveznica će biti dvogodišnje ročnosti uz godišnji kamatni prinos iznad tri posto, a cilj kraćeg roka dospijeća je građanima pružiti mogućnost ulaganja usklađenu s dosadašnjim preferencijama uz maksimalno ograničenje negativnih tržišnih rizika”, piše u Vladinom zaključku.

Primorac je napomenuo i da će građani prije samog upisa dobiti informaciju o minimalnoj kamatnoj stopi koja će se postići na izdanju.

Ministarstvo će tijekom današnjeg dana objaviti dokument ponude, koji će sadržavati općeniti set informacija, a 20. veljače na stranicama Ministarstva financija i Zagrebačke burze će biti objavljen javni poziv, gdje će biti i više detalja o samom izdanju, kao i o mjestima upisa, uz definiranje točno određenih poslovnica banaka, kojih će na području RH biti oko pet stotina.

Pozivaju se ponajprije građani koji će obveznicu držati do isteka roka dospijeća

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Primorac je pojasnio da je obveznica financijski instrument koji kupcu jamči isplatu kuponske kamate predviđenom dinamikom te isplatu glavnice po isteku roka dospijeća obveznice.

Obveznice općenito, a posebno one državne, među najsigurnijim su oblicima ulaganja. Rizik povezan s ulaganjima u njih ogleda se prije svega u mogućnosti promjene cijene obveznice za vrijeme trajanja roka dospijeća.

“Sa sigurnošću možemo reći da će oni koji će kupiti državne obveznice, ostvariti onaj očekivani prinos ukoliko obveznice budu držali do isteka roka dospijeća”, istaknuo je Primorac.

S druge strane, građani koji ne budu obveznicu mogli držati do isteka roka dospijeća i budu je htjeli prodati na sekundarnom tržištu, mogu biti suočeni s promjenama cijene te u tom slučaju postoji određeni minimalni rizik da neće dobiti onaj iznos koji su inicijalno uložili.

“Još jednom bih volio potaknuti sve one građane koji planiraju participirati u ovom izdanju, da to čine ukoliko obveznicu planiraju držati do isteka roka dospijeća”, rekao je Primorac.

S obzirom na kamatne stope na depozite koje su trenutno u bankama, Primorac je poručio da su koristi za građane od ulaganja u ovakvu obveznicu prilično jasne.

Plenković: Praksa koja postoji u nizu drugih zemalja

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da se ovim izdanjem želi dinamizirati domaće tržište kapitala, kao i poslati poruka povjerenja u državne obveznice, u domaće javne financije i sve ono što je sustavnim radom i odgovornim upravljanjem javnim financijama učinjeno u proteklim godinama.

“Sada kao članica ne samo EU-a, nego još više i europodručja i šengenskog prostora, s vrlo snažnim kredibilitetom, želimo omogućiti našim građanima da svoja sredstva, svoju štednju, ulažu u državne obveznice”, izjavio je Plenković.

Rekao je i da se pokreće nešto što do sada nije bila praksa u Hrvatskoj, premda takva praksa postoji u nizu drugih zemalja, poput Irske, Portugala, Italije, Poljske, Malte, Cipra i Mađarske.