Voćarstvo je nakon niza godina zanemarivanja u zadnjih nekoliko godina počelo bilježiti određene pomake podizanjem novih površina zahvaljujući Operativnom planu podizanja trajnih nasada za razdoblje 2004-2007. godine. Županijska komora Split dio je sjednice Gospodarskog vijeća posvetila upravo voćarstvu uz osvrt na ulazak Hrvatske u EU, o čemu je izlagala stručna suradnica u Komori Danica Poparić-Majić. Ulaskom Republike Hrvatske u EU doći će do promjene uvjeta na tržištu poljoprivrednih proizvoda, promjena sustava proizvodnje i izbora novih tehnologija, reforme ciljeva i mjera poljoprivredne politike. Sve relevantne prognoze i studije pokazuju da se male zemlje kao što je Hrvatska najbolje mogu uklopiti na europsko tržište jedino ekskluzivnošću poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Trajna komparativna prednost domaćim voćarima i prerađivačima rastući je značaj turizma u Hrvatskoj. Presudno će pri tome biti jače međusobno povezivanje, kao i povezivanje s ostalim granama, te veća inovativnost i znanje o tome kako najuspješnije odgovoriti rastućim zahtjevima tržišta i potrošača. Od 2004. na snazi je Operativni program poticanja trajnih nasada kojim je predviđeno podizanje 15 tisuća hektara novih voćnjaka, ostvarenje samodostatne proizvodnje voća i osiguranje samodostatne rasadničarske proizvodnje, odnosno zasnivanje nasada matičnjaka podloga i plemki i rasadnika, te osiguranje svih preduvjeta nužnih za daljnje kontinuirano podizanje novih voćnjaka. Do početka prošle godine podignuto je oko 7,5 tisuća hektara voćnjaka pa je tako u voćnjacima ispunjeno 50 posto plana. Na području Splitske županije podignuto je 350 hektara novih nasada voćnjaka. Na Visu je posađeno 50 hektara višnje maraske, u Kaštelima 20 hektara smokve tvrtke SMS, a sinjsko i vrličko područje prednjače u sadnji jabuke, trešnje, šljive i bajama. U tijeku su pripreme za podizanje novih 46 hektara nasada trešanja sa 120 tisuća stabala u Ugljanima pokraj Trilja koje podiže zagrebačka tvrtka Vrni. Voćnjaci u Hrvatskoj zauzimaju oko 43 tisuće hektara ili tek 3,5 posto poljoprivredne površine.

Oko 95 posto voćnjaka je u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Najvažnije voćne vrste su jabuka, šljiva, breskva, višnja, orah, a od mediteranskog voća maslina i mandarina. Prosječna hrvatska godišnja proizvodnja voća iznosi 180 tisuća tona, a većinom se troši za vlastite potrebe. Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine, Županija splitsko-dalmatinska od ukupno raspoloživog poljoprivrednog zemljišta (40.277 hektara) koristi svega 51,49 posto, a od toga je 19,53 posto pod voćnjacima. U voćnjacima dominiraju jabuka, breskva, nektarina, jagoda i agrumi, a nasadi tradicionalnih kultura poput bajama, smokve, rogača, višnje maraske i trešnje smanjuju se usprkos potencijalno dobrim mogućnostima plasmana, pogotovo na vanjska tržišta zdrave hrane. U Splitskoj županiji se navodnjava svega tisuću hektara, odnosno 5 posto korištenih površina. Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda ni približno ne zadovoljava potrebe domaćeg tržišta, osim u slučaju pšenice, šećera, kukuruza, vina i jaja, a najviše nedostaje voća i povrća. Na domaćem tržištu iz vlastite proizvodnje zadovoljavamo samo 50 do 60 posto potreba za jabukama. Osim mandarina, odnedavno je jedino jagoda kultura koje ima dovoljno iz vlastite proizvodnje. Inače, pregledom uvoza i izvoza (2006.) evidentno je da je vanjskotrgovinska bilanca povrća, voća i prerađevina od povrća i voća još uvijek negativna pa je uvoz voća iznosio 170.012 tona, a izvoz svega 26.926 tona.

Mali udio u proizvodnji

Splitsko-dalmatinska županija ima vrlo mali udio u strukturi hrvatske proizvodnje voća, ali je jedan od najznačajnijih proizvođača jagoda i jabuka, posebice u vrgoračkom području (30 hektara pod jagodama i 100 hektara pod jabukama, 300 hektara bresaka i nektarina i 100 hektara šljiva) te jabuka na sinjskom i vrličkom području. Vodeća je tvrtka LM-Commerce iz Vrgorca koja obrađuje nasad od 30 hektara jabuka.