Neizvjesnost opskrbe plinom u predstojećim zimskim mjesecima potaknula je aktualiziranja interventnih planova na razini cijele EU, a i hrvatska Vlada usvojila je novi plan o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom usklađen s propisima koje je donijela EU.

Posljednji plan inače je usvojen još 2014., također potaknut nestabilnosti europske opskrbe plinom iz Rusije nakon napada na Ukrajinu i sankcija.

Novi Plan definira tri razine kriznih stanja u opskrbi plinom na razini Hrvatske – razinu ranog upozoravanja i razinu uzbunjivanja, koje proglašava ministar gospodarstva, te razinu izvanrednog stanja, koje u slučaju iznimno visoke potražnje i poremećaja u opskrbi, proglašava Vlada.

Novina je i uvođenje mehanizma solidarnosti, kao instrumenta za ublažavanje izvanrednog stanja unutar EU kada je u nekoj od članica ugrožena opskrba plinom njezinih zaštićenih kupaca.

Tko čini Krizni tim?
Sve korake pokreću ministar gospodarstva i Krizni tim, koji čine ključni predstavnici institucija i tvrtki u energetskom i plinskom segmentu.

Oni i predlažu mjere za ublažavanje krize, a u slučaju izvanrednog stanja Vlada na raspolaganju može posegnuti i za netržišnim mjerama, poput zabrane izvoza plina, koja se upravo u slučaju Ine i domaće proizvodnje već primjenjuje, potom smanjenja ili obustave isporuke koja može biti od 1. do 11. stupnja, te sklapanje ugovora o suradnji između energetskih tvrtki iz susjednih država kako nalaže pravilo solidarnosti unutar EU.

Točno su utvrđena postupanja i odgovornosti oko donošenja i primjene mjera, način komunikacije i procedure za pojedine korake, naročito za smanjenje i obustavu isporuke plina. Prvi stupanj tako predviđa smanjenje isporuke HEP-Proizvodnji do 62.000 kubika na sat, te Petrokemiji na 60.000 i Ini za rad rafinerije na 10.000 kubika na sat.

Drugi stupanj predviđa još veće smanjenje Petrokemiji (15.000 kubika na sat), te Ininoj rafineriji i ostalim kupcima izravno priključenima na tehnički minimum. Kod proglašenja 3. stupnja obustavlja se isporuku kupcima koji raspolažu zamjenskim gorivom.

U slučaju proglašenja 10. stupnja obustavlja se isporuka plina kupcima koji “pružaju usluge kojima se osiguravaju nezamjenjivi uvjeti života i rada građana, gospodarskih i drugih subjekata”, a u zadnjem, 11. stupnju predviđeno je i smanjenje isporuke HEP-u do razine očuvanja plinskog sustava.

Rok za prijavu
Krizni tim prema interventnom planu saziva se na osnovu pouzdane informacije o poremećaju u opskrbi prirodnim plinom na tržištu plina na razini EU, regionalnom i u susjednim zemljama, te na nacionalnoj razini.

Planom je detaljno razrađeno i funkcioniranje mjere solidarnosti između članica EU. One mogu biti dobrovoljne, što znači klasičnu prodaju po tržišnim principima, ali i obvezne, što podrazumijeva da je članica EU koja traži solidarnost najprije ispunila predviđene mjere štednje, a iniciranje zahtjeva pokreće pred EK.

Utvrđeni su koraci od uvjeta za pokretanje mjere i načina, jamstava koje ta članica daje za plaćanje plina do vremena u kojemu se prijava mora najkasnije prijaviti, a to je 20 sati prije početka isporuke u slučaju dobrovoljne ili 10 sati u slučaju obvezne mjere solidarnosti.

No, to nije i klasična “solidarnost na djelu”, jer osim što je riječ o izvanrednoj i višoj cijeni, za ovaj plin zemlje koje koriste obveznu mjeru solidarnosti još će se plaćati i naknadu i nadoknadu za štetu učinjenu gospodarskim sektorima zemljama koje daju solidarnost, te troškove transporta do interkonekcijske točke.