Nesuglasice zbog izmjena zakona o slobodnim zonama između Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, udruge Hrvatska slobodna zona i korisnika 13 slobodnih zona još su daleko od toga da se izglade. Na prošlotjednoj skupštini udruge članice i koncesionari zauzeli su čvrst stav da se moraju poštivati potpisani ugovori umjesto sukcesivnog godišnjeg smanjivanja olakšica poreza na dobit, da se mora omogućiti nastavak statusa nerezidenata i omogućiti kumulativno korištenje poticaja po Zakonu o poticanju ulaganja i Zakona o slobodnim zonama.

Indirektne štete od MINGORP-a
zahtijevaju i da se analitički obrade podaci i usporede dobici i gubici koji se postižu izmjenama zakona nasuprot postojećem zakonodavstvu. Iako smo od MINGORP-a zatražili odgovor o detaljima izmjena zakona o slobodnim zonama i kritikama, odgovoreno nam je da Ministarstvo nema običaj izlaziti u javnost s bilo kakvim obrazloženjima dok je zakon u fazi prijedloga. Po posljednjem prijedlogu, MINGORP je predložio ukidanje olakšica za plaćanje poreza na dobit postupnim smanjenjem u osmogodišnjem razdoblju što je pomak od onoga kada su predlagali potpuno ukidanje olakšica. Osim toga, propisano je da se svaka domaća i strana tvrtka koja posluje u slobodnoj zoni mora registrirati u Hrvatskoj te da iskorištavanje olakšica na dobit anulira mogućnost korištenja poticaja po novom zakonu o poticanju ulaganja. Ako se zakon u takvom obliku usvoji, oko 350 korisnika najavljuje mogućnost tužbe protiv Republike Hrvatske zbog nastale štete. Potpredsjednik udruge Hrvatske slobodne zone i vlasnik tvrtke Feroimpex Zoran Legac poručuje da predlagatelji zakona uopće ne vode računa o razvoju tvrtki i gospodarstva. Feroimpex je jedan od prvih korisnika Slobodne zone Zagreb i dosad je uložio 8 milijuna eura u proizvodnju te sastavio dugoročne poslovne planove na osnovi postojećeg zakona. Zapošljavaju 180 radnika i gotovo u cijelosti izvoze dijelove za automobilsku industriju. “U slučaju predloženog smanjivanja olakšica gubimo pola milijuna eura, a vjerojatno ima tvrtki koje gubi i više od nas. Ne mogu se zakoni anulirati preko noći ne vodeći računa o potpisanim ugovorima. Normalno je da država nadoknadi tu štetu. Indirektne štete su i veće jer mi prestajemo biti konkurentni ako gubimo posao, ne možemo ni povećavati proizvodnju što utječe na nezaposlenost”, objašnjava Z. Legac.

Status nerezidenta
Iako na poslovanje njegove tvrtke ne utječe status nerezidenata koji se bave skladištenjem i distribucijom robe u slobodnim zonama, u prijedlogu da svatko od njih mora imati registriranu podružnicu u Hrvatskoj vidi neshvaćanje poslovnog procesa. “Taj prijedlog je čisti nonsesns jer on znači da bi svaki brod koji uđe u luku koja je slobodna zona morao biti posebno registriran ako se želi promijeniti vlasnik robe na njemu. Nerezidenti su registrirani u matičnim zemljama, u slobodnim zonama koriste se uslugom špeditera, skladištenja, prijevoza unutar zone i zona im služi kao punkt za distribuciju. Roba koja napusti zonu potpada pod svu carinsku regulativu, ali unutar zone ona može mijenjati vlasnika. Ako bi morali biti registirani, za svaku bi se transakciju plaćao porez i moralo bi se voditi knjigovodstvo što će uzrokovati odljev korisnika” zaključuje Legac.