U zadnjih godina domaća startup scena iznjedrila je projekte i poduzetnike koji su ne samo promijenili način na koji živimo i radimo, nego su i dokazali da hrvatske ideje mogu konkurirati na svjetskom tržištu.
Od digitalnih rješenja koja pomažu učenicima razumjeti matematiku, preko fintech inovacija koje su približile kriptovalute široj javnosti, do globalnog muzeja koji je iz Hrvatske osvojio metropole. Sve su to priče poduzetnika koji su se okupili na konferenciji Poslovnog dnevnika ‘Change makers’ svjedoče o hrabrosti, upornosti i viziji koja im je bila potrebna. Ivan Biliškov (Codeasy), Damir Sabol (osnovao Photomath, danas radi za Google) i Nikola Škorić (Electrocoin) otkrili su što ih je motiviralo, s kakvim su se izazovima suočavali, kako izgleda put startupa iz Hrvatske te gdje su pronašli svoje prve i najveće investitore na panelu ‘Igrači koji mijenjaju naš život’.
Sabol vjeruje kako je odluka da aplikacija koju je osmislio ostane besplatna, a ne da se za nju plaća jedan ili dva dolara ipak bila najbolja, unatoč tome što su imali višemilijunska preuzimanja, jer im je vidljivost koju su dobili ipak najbitnija. No kaže, znao je da ima genijalan proizvod no za Silicijsku dolinu to nije bilo dovoljno: “U Silicijskoj dolini morate biti arogantni i pretjerano samouvjereni, u suprotnom nećete dobiti investiciju. To je pitanje kulture.’’
Škorić je kazao kako vjerojatno idu u prvu rundu financiranja zbog brzih promjena na tržištu i potreba banaka da uvedu kripto u svoju ponudu.
Škorić primjećuje da se i banke sve više okreću kriptovalutama, a primjerice u Rumunjskoj je Revolut već danas druga najveća banka. Njegov osobni interes za kriptovalute počeo je kao hobi.
“Kripto je počeo kao radoznalost, kao igra. No ispostavilo se da kao poslovna prilika koja nas je ‘udarila u glavu’ i takav trenutak se mora prihvatiti’’, rekao je Škorić.
Biliškov je napravio aplikaciju za kojoj je u SAD-u dobio 120.000 dolara investicije, a kasnije su planski privukli švedsku firmu kako bi im svoju inovaciju prodali. Kompaniju koja im je prije prodaje bila konkurencija. Njegova kompanija bazirana je u Splitu i tim danas radi na novim izazovima, implementiraju umjetnu inteligenciju (AI) u poslovne sustave i njegovi modeli rješavaju specifične probleme.
Upitan što primjećuje kao posebnost kompanije poput Googlea u kojoj je radi kao direktor razvoja softvera. Sabol je naglasio da kulturu big tech kompanije, posebice brzinu donošenja odluka.
“To je veliki sustav koji je spreman raditi greške. Ako dođe do pogreške, ne krivi se tu osobu, jer je pokušala i preuzela inicijativu. To se potiče. Uz to, od samog zaposlenika se očekuje da nešto pokrene ako ima ideju. Inženjerima je cilj raditi inovativne stvari’’, istaknuo je Sabol.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu