Poduzetnici koji ispunjavaju kriterije za oslobađanje plaćanja obveznih članarina HGK, a riječ je o 97% svih tvrtki, u siječnju će se izjašnjavati žele li nastaviti mjesečno uplaćivati 42 kune ili ne.

Vlada je u Sabor jučer uputila konačni prijedlog zakona o HGK, za koji za raspravu i usvajanje zastupnici imaju dva tjedna, a zakon na snagu stupa osam dana nakon objave u Narodnim novinama.

Poduzetnici će potom imati 30 dana za izjašnjavanje o statusu, žele li biti “običan” član, koji ne plaća naknadu, no koji, iako to u zakonu nije detaljnije razrađeno, nema pristup svim uslugama koje će imati oni koji će plaćati članarinu.

U drugo čitanje prijedlog ide bez većih izmjena, a i prije nego će imati konačne podatke o interesu za plaćanje članarina, HGK će morati usvojiti program rada i financijski plan za 2022. Skupština HGK će se, odgovorili su nam iz Komore, održati tek po usvajanju zakona (redovna se inače svake godine održava početkom prosinca).

No, hoće li u 2022. biti dovoljno za pokrivanje potreba HGK, te hoće li se mijenjati iznosi članarina za srednje i velike tvrtke, koje novi zakon nije lišio obveze plaćanja naknade, iz HGK zasad ne komuniciraju.

Iz prijedloga je jasno da će oni koji se ne odluče plaćati članarinu, dio usluga i proizvoda plaćati po cjeniku koji će se naknadno utvrditi. Oni koji će plaćati doprinos moći će birati predstavnike u tijelima HGK, sudjelovati u radu strukovnih udruženja, obavljati konzultacije i organizirati savjetovanja, pokretati inicijative za promjene zakona i koristiti stučnu pomoć Komore.

Vlada nije prihvatila nijedan prijedlog oporbe, a koji se uglavnom svodio na potpuno liberaliziranje komorskog sustava, uz objašnjenje da sličan imaju i Austrija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Španjolska i Grčka.