Dugovječna kompanija s međunarodnim referencama u kojoj je godinama radio završila je u stečaju, a Ivan je završio na burzi rada, ali s idejom da u svojoj 42. godini pokrene vlastiti posao. U tome ga je ohrabrila mogućnost korištenja potpore za samozapošljavanje.

Propisani zahtjevi, prikupljanje potrebne dokumentacije i prateće procedure uzeli su neko vrijeme, ali u konačnici je ishodio bespovratnu potporu u iznosu 100.000 i s novoregistriranom tvrtkom za elektroinstalacijske radove, ali s nešto širim djelokrugom poslova, otisnuo se na tržište.

Posla, kaže, ima dovoljno i za više od trenutnih kapaciteta, ali ide “korak po korak”. Ivan je jedan od 2127 korisnika potpora za samozapošljavanje koji u tu vrstu mjera aktivnog zapošljavanja pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje uključeni tijekom prvih šest mjeseci ove godine.

Prema Biltenu HZZ-a, samo u lipnju je novouključeno 547 korisnika tih poticaja, a računajući i one koji su ih ishodili prije ove godine, u statusu aktivnih korisnika sufinanciranja troškova otvaranja i (početnog) rada poslovnog subjekta trenutno je 4547 osoba.

U prvih šest mjeseci ove godine isplaćeno je 171,8 milijuna kuna poticaja za samozapošljavanje, kažu u HZZ-u. Time je od početka provedbe te mjere prije nepunih pet godina (od listopada 2016.) nezaposlenima koji su se odlučili samozaposliti isplaćeno više od 1,46 milijardi kuna.

Nepunih 172 milijuna kuna isplaćenih subvencija u prvih pola godine predstavljaju nešto manje od polovice za 2021. planiranih sredstava za tu namjenu. Planom za ovu godinu, naime, za potpore za samozapošljavanje koje po ugovoru dosežu maksimalno 130.000 kuna predviđeno je 410,8 milijuna kuna.

“Samozapošljavanje od 2016. godine nadalje ima konstantan uzlazni trend s izuzetkom prošle godine kada su mjere zbog pandemije koronavirusa bile jednim dijelom obustavljene i/ili ograničene”, ističu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na čelu s ravnateljem Antom Lončarom.

Kao i neke druge mjere Aktivne politike zapošljavanja, i potpore za samozapošljavanje lani su od ožujka do svibnja bile privremeno obustavljene, a to je i razlog što je broj korisnika raznih mjera APZ-a u 2020. u odnosu na godinu prije pao za četvrtinu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Kako bilo, vidljivo je i da se u pogledu zastupljenosti pojedinih djelatnosti u poticajima za samozapošljavanje trend s vremenom mijenjao u prilog deficitarnih profila na tržištu rada. “Dok su 2016. i 2017. prednjačile uslužne djelatnosti, prvenstveno frizerski i kozmetički saloni te djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, od 2018. su na prvo mjesto došle djelatnosti vezane uz građevinarstvo”, objašnjavaju na naš upit u Zavodu.

S tim sektorom povezane djelatnosti i danas su na prvom mjestu, dok su uslužne djelatnosti tek na četvrtom mjestu. Pritom su se one vezane uz ugostiteljstvo drastično smanjile; čine tek 0,4 posto svih dodjeljenih potpora.

Kako je najveći iznos pojedinačne potpore namijenjen prerađivačkoj industriji, u HZZ-u kažu kako ne čudi ni to što se ona u drugoj polovici prošle i prvoj polovici ove godine probila na treće mjesto po zastupljenosti.

Kako se u poduzetničkim vodama snalaze oni koji su početni impuls potražili u potporama za samozapošljavanje? Prema uvidu HZZ-a u ukupne učinke mjere samozapošljavanja, velika većina otvorenih poslovnih subjekata i dalje je aktivna. Manji broj ih je zatvoren, i to zbog različitih razloga, a u Zavodu ocjenjuju da se to dobrim dijelom može pripisati utjecaju pandemije.

Kao dodatni pozitivan učinak potporom podržanih poduzetnika naglašavaju i činjenicu da ih je gotovo trećina zapošljavala dodatne radnike u novootvorenom poslovnom subjektu, a većina, kažu, planira zapošljavati nove radnike u budućnosti.

Dodatne potpore

Nekadašnji nezaposleni koji su se uz subvenciju HZZ-a samozaposlili i im po isteku razdoblja sufinanciranja (dvije godine) tvrtke imaju temelje odnosno potrebu za proširenjem poslovanja mogu se prijaviti i za dodatne potpore u funkciji razvoja novih proizvoda/usluga, tehnološkog unaprjeđenja ili otvaranja novih poslovnih jedinica.

Prema podacima HZZ-a ove su godine zaprimili 316 zahtjeva za potpore za proširenje poslovanja. Od toga je dosad ugovor potpisan sa 141 korisnikom, a isplaćeno im je 9,4 milijuna kuna. Od dosadašnjih korisnika neki su ipak morali vratiti isplaćene potpore. U HZZ-u tako navode da je u 2020. povrat subvencije za samozapošljavanje djelomično ili u cijelosti izvršilo 1869 korisnika.

Ukupno su, uključujući i eventualno obračunate zatezne kamate vratili nepunih šest (5,94) milijuna kuna. U prvoj polovici ove godine pak dio ili cijelu potporu vratilo je 1447 korisnika, i to ukupno 3,7 milijuna kuna. U odnosu na ukupno isplaćene poticaje očito nisu posrijedi velike brojke.

Novac prema sektorima

Inače, uz najveće iznos poticaja od 130.000 kuna koji je pravilima određen za djelatnosti iz prerađivačke industrije, solidnih 100.000 kuna limit je za samozapošljavanje u djelatnosti građevinarstva te onih u području opskrbe električnom energijom i plinom, opskrbe vodom i gospodarenja otpadom.

“Plafon” od 75.000 kuna definiran je za poticanje samozapošljavanja u djelatnostima poput trgovine, prijevoza i skladištenja, IT-a, pružanja smještaja i restorana, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, rekreacije, a najmanji iznosi poticaja, do 55.000 kuna, predviđeni su za pokretanje posla u djelatnosti obrazovanja te administrativnim i pomoćnim uslugama. 24 mjeseca održati poslovanje i zaposlenost u poslovnom subjektu kojem je dodijeljena potpora.

Uz dodjeljene potpore, dakako, idu i brojne obveze korisnika kojima se nadzire namjensko trošenje subvencije, kao i npr. (ne)podmirivanje obveza po osnovi javnih davanja.

Inače, od cijelog niza mjera aktivne politike zapošljavanja prošlog je mjeseca novouključenih osoba u potporama za samozapošljavanje bilo 18,3 posto (547 osoba), a više je novih uključeno samo u program javnih radova s 877 novouključenih osoba.