Korozija se pojavila na sječivima od nehrđajućeg čelika u šest od 20 uzorkovanih noževa te su zdravstveno neispravni. U naušnicama je nađeno 34% olova, te u narukvici metalnog ženskog sata 2,8%, iako maksimalna vrijednost zbog toksičnosti iznosi 0,01%.

Jedna je lopta imala ftalate, a djelić plišane igračke odvojio se i prošao kroz cilindar za male dijelove, dijete ga može progutati. Neki su to od nalaza godišnjeg monitoringa predmeta opće uporabe za 2016. što su ih na uzorcima koje s tržišta uzimaju sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva utvrdili stručnjaci iz HZJZ-a. Takvih bi kontrola trebalo biti više, no i tu se štedi. Od 308 testiranih predmeta bilo ih je 163 koji dolaze u dodir s hranom, 75 kozmetičkih proizvoda, 15 uzoraka deterdženata, 20 uzoraka nakita i 35 igračaka. Zdravstveno neispravnima pokazao se 21 uzorak ili 6,81% – 9 koji dolaze u neposredan dodir s hranom te 12 iz kategorija kozmetike, deterdženata, nakita i igračaka.

"Stanje je bolje nego prije jer tržište se ipak uredilo. Roba široke potrošnje sada se manje prodaje na tržnicama, a iako smo prije ulaska u EU imali granične kontrole, sada je sustav odgovornosti jači jer proizvođači si ne žele dopustiti da zbog neispravnog proizvoda dođu u RAPEX sustav za obavješćivanje pa to vide sve zemlje, jer onda trpi velike financijske gubitke", opisuje mr. sc. Ivona Vidić Štrac, voditeljica Odjela za predmete opće uporabe HZJZ-a. Od kozmetičkih proizvoda, jedno sredstvo za sunčanje pokazalo se mikrobiološki neispravno, a jedan je antibakterijski sapun zapravo spadao u biocidne proizvode, a ne one za osobnu higijenu.

"Kad na antibakterijskom sapunu piše da uništava 99% svih bakterija, onda je to proizvod iz kategorije biocida. Ne treba ga koristiti svakodnevno jer se stvara rezistentnost na bakterije", pojašnjava mr. Vidić Štrac. Iako je svih 20 uzoraka dekorativne kozmetike prošlo testiranje, tu leži problem. U kozmetici ne smiju biti prisutni metali osim tehnički neizbježnih koji su često iz bojila ili punila, no njihova granica nije jasno definirana. "Ne postoje europski propisi koji određuju maksimalne vrijednosti metala u kozmetici jer EU nema jedinstven stav.

Svaka zemlja ima različitu praksu zbog velikog utjecaja lobiranja proizvođača. Hrvatska je prije ulaska u EU imala jasno preporučene vrijednosti kao Njemačka, sada se stručnjaci pri kontrolama koriste ostalim propisima poput kanadskih", navodi mr. Vidić Štrac. Najviše zdravstveno neispravnih uzoraka odnosio se na noževe koji su u simulaciji pranja perilicom korodirali, a na dva metalna lonca pokazalo se otpuštanje metala. "Kod nehrđajućeg posuđa obvezna je dekonzervacija po uputi proizvođača ili prokuhati ocat, oprati suđe deterdžentom i obrisati ga", opisuje voditeljica.