Dodijeljena u ponedjeljak, Nobelova nagrada za ekonomiju odlazi u ruke trojici znanstvenika koji su još 1970-ih pokušali objasiti zašto efikasna tržišta ne donose efikasne rezultate.

Istraživanje Petera Diamonda, Dalea Mortensena i Christophera Pissaridesa u krizi je iznimno aktualno jer se bavi pitanjem zašto, unatoč ekonomskom oporavku i radnim mjestima koja se nude, nezaposlenost ostaje visoka? “Ovogodišnji laureati razvili su teoriju koja može odgovoriti na ta pitanja. Teorija je također primjenjiva i na druga tržišta osim tržišta rada”, stoji u priopćenju Švedske kraljevske akademije znanosti. Trojac je pokušavao odgovoriti kako se ponuda i potražnja ‘pronalaze’ u uvjetima transakcijskih i drugih troškova. Zaključak je sljedeći: nije dovoljno da na tržištu postoje samo kupci i prodavači voljni na transakciju, već se obje strane moraju pronaći i odlučiti za nju. U nekim slučajevima to se događa trenutno, dok na drugim tržištima proces potrage može biti skup i dugotrajan. Tada konačni rezultat nije efikasan, ili se uopće ne realizira, pa je potrebna intervencija vlade u tržišni mehanizam.

Zamršena praksa
Najvažnija posljedica njihovih teorija je bolje razumijevanje nezaposlenosti i tržišta rada, ali i tržišta stanovanja te trgovanja financijskim proizvodima. Poteškoće u sparivanju radnika i poslova, od visokih troškova, utrošenog vremena na potragu te nedoumice kakvim će se posao pokazati, dovode do neefikasnog tržišta rada.

Primjer koji funkcionira
To znači da unatoč želji radnika da rade i dostupnosti poslova, nezaposlenost može biti neobjašnjivo visoka. Jedan od njihovih zaključaka je i da izdašnije naknade za nezaposlene utječu na veću stopu nezaposlenosti i neaktivnosti na tržištu rada, što je dio glavnih problema postojeće financijske krize. Spor tempo otvaranja novih radnih mjesta, kao i rast stope nezaposlenosti, tvrde nagrađeni znanstvenici, rezultirat će isključivo dugotrajnom nezaposlenošću kojom se trenutno najviše bore američka, europska i japanska ekonomija. Njihov doprinos već je pronašao svakodnevnu primjenu, što ilustrira francuski primjer. Pozdravivši izbor nagrađenih, francuska ministrica financija Christine Leagarde rekla je da su istraživanja motivirala službeni Pariz da spoji svoje agencije za naknade i centre za traženje posla u jedinstvenu lokaciju za nezaposlene. U SAD-u su pak u tijeku žučne debate treba li nezaposlenima povećati socijalne naknade ili će ih to demotivirati u traženju novog zaposlenja.Inače, sva trojica znanstvenika predavači su na prestižnim sveučilištima. Christopher Pissarides predaje na London School of Economics, dok su Diamond i Mortensen profesori na Massachusetts Institute of Technology (MIT), odnosno na Sveučilištu Northwestern. Prošlog proljeća američki predsjednik Barack Obama predložio je Diamonda u FED-ov odbor, no republikanci u Senatu imenovanje su zaustavili zbog ‘ograničenog iskustva u makroekonomiji’.