Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

U rujnu 3143 više zaposlenih u obrtničkim radionicama nego prošle godine

Autor: Marija Brnić
17. studeni 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Nepovoljni sezonski trendovi na tržištu rada u obrtu ove godine započeli su već u kolovozu kada je u odnosu na prethodni mjesec broj zaposlenih u obrtničkim radionicama i slobodnim zanimanjima blago smanjen na mjesečnoj razini, za 0,1 posto, a taj je trend nastavljen i u rujnu u kojemu Državni zavod za statistiku bilježi pad zaposlenosti od 0,3 posto. Međutim, posve je drukčija slika usporede li se brojke na godišnjoj razini. Tako je u ovogodišnjem rujnu u obrtništvu i slobodnim profesijama bilo zaposleno 267.298 osoba, 3143 više nego u lanjskom rujnu, što je porast od 1,17 posto. Još je veća razlika uspoređuju li se kolovoški pokazatelji jer je ove godine u tom mjesecu u obrtu radilo 4,7 tisuća zaposlenih više nego u istom lanjskom mjesecu, odnosno za 1,7 posto više. Regionalno gledajući, u ovom je sektoru u čak 11 županija pala zaposlenost, i to najviše u “morskim” županijama Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Zadarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj te u Gradu Zagrebu, u kojemu u tom sektoru ima i najviše zaposlenih. Pozitivan su trend u zapošljavanju imale uglavnom županije na sjeveru Hrvatske – Varaždinska, Međimurska, Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, ali i u Brodsko-posavskoj te u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Pad zaposlenosti na mjesečnoj razini očekivano je najviše poguralo smanjenje u obiteljskim hotelima i restoranima, u kojima je u rujnu radilo čak 10 posto manje radnika nego u kolovozu, ukupno 42.825 osoba. U djelatnosti trgovine zaposleno je bilo 49,5 tisuća, oko tisuću manje nego prethodnog mjeseca, a u prerađivačkoj industriji u kojoj je u rujnu radilo 43,8 tisuća pad je bio nešto blaži, za dvjestotinjak osoba. Zanimljivo je i da u djelatnosti poslovanja nekretninama, u kojoj u posljednje vrijeme raste zaposlenost, kod obrtnika i slobodnjaka zaposlenost pada. Ukupno ih je bilo zaposleno 22,7 tisuća, dvjestotinjak osoba manje nego u kolovozu. Pad je donekle ublažio porast zaposlenih kod obrtnika u poljoprivredi, građevinarstvu, te zaposlenih u djelatnosti javne uprave, obveznog socijalnog osiguranja. Zbog sezonskog utjecaja na kretanja na tržištu rada i u idućim se mjesecima očekuje blagi pad zaposlenosti u sektoru obrta i slobodnih zanimanja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nepovoljni sezonski trendovi na tržištu rada u obrtu ove godine započeli su već u kolovozu kada je u odnosu na prethodni mjesec broj zaposlenih u obrtničkim radionicama i slobodnim zanimanjima blago smanjen na mjesečnoj razini, za 0,1 posto, a taj je trend nastavljen i u rujnu u kojemu Državni zavod za statistiku bilježi pad zaposlenosti od 0,3 posto. Međutim, posve je drukčija slika usporede li se brojke na godišnjoj razini. Tako je u ovogodišnjem rujnu u obrtništvu i slobodnim profesijama bilo zaposleno 267.298 osoba, 3143 više nego u lanjskom rujnu, što je porast od 1,17 posto. Još je veća razlika uspoređuju li se kolovoški pokazatelji jer je ove godine u tom mjesecu u obrtu radilo 4,7 tisuća zaposlenih više nego u istom lanjskom mjesecu, odnosno za 1,7 posto više. Regionalno gledajući, u ovom je sektoru u čak 11 županija pala zaposlenost, i to najviše u “morskim” županijama Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Zadarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj te u Gradu Zagrebu, u kojemu u tom sektoru ima i najviše zaposlenih. Pozitivan su trend u zapošljavanju imale uglavnom županije na sjeveru Hrvatske – Varaždinska, Međimurska, Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, ali i u Brodsko-posavskoj te u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Pad zaposlenosti na mjesečnoj razini očekivano je najviše poguralo smanjenje u obiteljskim hotelima i restoranima, u kojima je u rujnu radilo čak 10 posto manje radnika nego u kolovozu, ukupno 42.825 osoba. U djelatnosti trgovine zaposleno je bilo 49,5 tisuća, oko tisuću manje nego prethodnog mjeseca, a u prerađivačkoj industriji u kojoj je u rujnu radilo 43,8 tisuća pad je bio nešto blaži, za dvjestotinjak osoba. Zanimljivo je i da u djelatnosti poslovanja nekretninama, u kojoj u posljednje vrijeme raste zaposlenost, kod obrtnika i slobodnjaka zaposlenost pada. Ukupno ih je bilo zaposleno 22,7 tisuća, dvjestotinjak osoba manje nego u kolovozu. Pad je donekle ublažio porast zaposlenih kod obrtnika u poljoprivredi, građevinarstvu, te zaposlenih u djelatnosti javne uprave, obveznog socijalnog osiguranja. Zbog sezonskog utjecaja na kretanja na tržištu rada i u idućim se mjesecima očekuje blagi pad zaposlenosti u sektoru obrta i slobodnih zanimanja.

Autor: Marija Brnić
17. studeni 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close