Država nije vlasnik ACI-ja! Takav zaključak može se izvući iz upravo objavljenog Registra državne imovine, koji je priredio i vodi Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI).

Iako i sam ima udio od 4,12 posto u ACI-ju (prema SKDD-u), u svojem registru navodi da u velikoj nautičkoj tvrtki država ima tek jednu dionicu, odnosno 0 posto udjela. S obzirom  na abecedni red po kojem je ACI u vrhu registra, apsurdno je da omaška nije primijećena, pa i to upućuje na poslovične razlike između državnog i privatnog sektora. Inače, najveći udio u ACI-ju ima DAB, 74,47 posto. Nakon što su već prvoga dana upozoreni da u registru nisu navedene velike kompanije poput Podravke i Petrokemije, što je u međuvremenu ispravljeno, otvara se pitanje pouzdanosti i ostalih podataka u registru. Projekt je dugo pripreman i najavljivan, a očekivanja javnosti, posebno transparentnosti gladnih investitora, velika su, pa bi moglo biti i razočaranja.

To više što u registru u podacima o udjelima i dionicama tvrtki u državnom vlasništvu nema ni slova o njihovu aktualnom raspolaganju, pa se tako, iako je za Croatia osiguranje Vlada pred zaključenjem kupoprodajnog ugovora s izabranim ponuđačom Adrisom, to ne bilježi. Slučaj, pak, ACI-ja, Petrokemije i Podravke, na žalost, nije jedini. Kod Badela 1862 navedeno je da država ima 67,68 posto dionica (CERP), iako još 10,20 posto ima državni Kapitalni fond. Za razliku od liste državnog vlasništva nad nekretninama, za koje se bilježi postoji li spor, kod tvrtki to nije slučaj. Investitori nemaju stoga sliku o kompaniji, odnosno postoje li, neovisno o udjelu koji država u njoj ima, neriješena vlasnička pitanja, tj. sudski sporovi i arbitraže (primjer Sunčani Hvar). A čak se ne evidentiraju ni predstečajne nagodbe.

U Varteksu, koji je zaključio nagodbu, prema registru država ima 0,18 posto dionica, dok je prema nagodbi stekla 13 posto Varteksa. Sve su to važne materijalne činjenice, a ne samo podatak o stečaju. U registru navode, naime, niz stečajava, od Adriachema nadalje, ali ne i stečaj TŽV Gredelja. Sličan registar vode i druge države u regiji. U evidenciji privatizacijskoga fonda u Srbiji, primjerice, u registru bilježe podatke o financijskom poslovanju svih tvrtki, uključujući i privatizirane. Prate se rezultati privatizacijskih procesa i ispunjavanje obveza kupaca. Zasad nema naznaka hoće li se takvim podacima upotpuniti i slika te vrste državne imovine u ovdašnjem registru, a najavljuju se nove baze podataka.