Čak 40 posto slovenskih obrtnika, prema pisanju pojedinih hrvatskih medija posljednjih mjeseci, propalo je tijekom procesa prilagodbe kroz koji je prolazila njihova zemlja kako bi postala dio Europske unije. Hoće li slična sudbina zadesiti i njihove hrvatske kolege, zapitali su se ovdašnji novinari? Na to pitanje odgovore će se podrobnije čuti na skoroj međunarodnoj konferenciji koju organizirati Hrvatska obrtnička komora, a na kojoj će hrvatski obrtnici imati priliku iz prve ruke čuti kakva su iskustva tijekom prilagodbe europskim standardima prošli obrtnici zemalja koje su primljene u članstvo EU u zadnjem valu, prije nepune dvije godine. Na tom će skupu, zakazanom za sljedeći utorak, predstavnici obrtničkih i poduzetničkih asocijacija iz novih članica – Mađarske, Malte, Slovačke i Slovenije – iznijeti svoja iskustva u pregovorima s EU, preprekama s kojima su se nosili njihovi obrtnici i poduzetnici. Hrvatskim je obrtnicima, s obzirom na specifičnosti razvoja tog sektora u bivšim socijalističkim zemljama, iskustvo Slovenije posebice zanimljivo.

Duhanski zakon
Jedan od podataka koji će imati prilike čuti od slovenskih kolega na konferenciji jest i demantij navedenih napisa hrvatskih medija o katastrofalnom stanju obrtništva u susjednoj Deželi zbog približavanja EU. Prema službenim podacima Slovenske obrtničke zbornice, naime, broj registriranih obrtnika blago je smanjivan uoči samog ulaska Slovenije u EU, no nikako se ne može govoriti o dramatičnim pogoršanjima u obrtničkim trendovima kako su to prikazali hrvatski mediji. Koncem 1998. godine, naime, u Sloveniji se obrtom bavilo 50,8 tisuća osoba, a tada je broj registriranih obrtnika rastao najsporije od 1995. godine, od kada se vodi obrtni registar u Sloveniji. Tom usporavanju najviše je pridonio sektor ugostiteljstva, a kao glavni razlog u slovenskoj Obrtnoj zbornici navode “duhanski” zakon i pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima zbog kojeg su se gostionice preoblikovale u barove, koji se ne vode kao obrti. Opadanje broja obrtnika u Sloveniji nešto značajnije počinje 2001. godine, kada je u registru bilo upisano 49.116 obrtnika, a negativan trend zahvatio je obrtnike u ugostiteljstvu, tekstilnoj i kožarskoj branši. Za daljnjih 1068 obrtnika smanjen je broj evidentiranih i aktivnih obrtnika u 2002. godini, kada je primjetan trend prelaska obrtnika u poduzeća, a takva je pojava, prema pojašnjenju slovenske komore, obilježio i sljedeću, 2003. godinu. Koncem te godine u Sloveniji je djelovalo 46,9 tisuća obrtnika.

Prijelaz u poduzeća
Od tada obrtništvo bilježi ponovno pozitivne trendove – u godini u kojoj je Slovenija punopravni član Unije bilježi se rast broja obrtnika za 1,2 posto, na 47,5 tisuća, a prema preliminarnim podacima, 2005. godina završena je s 48,9 tisuća registriranih obrtnika. Osim slovenskih iskustava, hrvatski se obrtnici posebno interesiraju i za pregovaračko iskustvo Malteške komore za malo i srednje poduzetništvo u području ribarstva i zaštite svog obalnog pojasa. Na konferenciji će, inače, sudjelovati i glavni tajnik UEAPME – Europske udruge obrtnika, malih i srednjih poduzetnika Hans-Werner Muller, čiji je HOK pridruženi član, te ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, kao i predstavnici Europske komisije u Zagrebu, te hrvatskog pregovaračkog tima.