Uz podatak da je potrebno 40 milijardi kuna da bi se buduće umirovljenike dovelo na razinu sadašnjih, mirovinskom sustavu trenutno nedostaje 17 milijardi kuna i taj će se iznos, ne dođe li do promjene, samo povećavati. Ravnateljica Središnjeg registra osiguranika REGOS-a Iskra Primorac na panelu o dobrim i lošim stranama najavljene reforme je naglasila kako treba demistificirati kombinaciju prvog i drugog stupa i kapitaliziranih sredstava na računu svakog korisnika, uz podatak o 16 tisuća ljudi koji su u trenutku umirovljenja vraćeni u prvi stup što je za posljedicu imalo i da je u proračun prebačeno oko 1,6 milijardi kuna. Navela je i da je nasljednicima onih koji su umrli prije nego su stekli uvjete za mirovinu, njih 8000, do sada isplaćeno oko 340 milijuna kuna.

“Mirovinska reforma nije probni balon, već rezultat sveobuhvatnih analiza struke. Htjeli smo upozoriti javnost da postoji zajednički problem s kojim ćemo se uskoro suočiti. Što se tiče 2. stupa, prema projekcijama, stopa izdavanja je trebala biti daleko viša nego što jest, no gospodarski pokazatelji nisu bili povoljni da bi ta stopa rasla s 5 posto na više. Radit ćemo na jačanju drugog stupa, ovo je samo prijedlog izrađen u komunikaciji sa strukom i cilj su mu jednake mirovine za ljude jednakog stupnja obrazovanja i radnog staža”, poručila je Primorac. Zakon o dodatku od 27 posto na prvi stup nastao je kao posljedica izjednačavanja mirovina i na osnovu njega nastala je još veća razlika u mirovinama koju je trebalo kompenzirati, dodao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Josip Aladrović.

“Destimuliramo odlazak u prijevremenu mirovinu, odnosno stimuliramo ljude da ostanu na tržištu rada. Ovu mirovinsku reformu treba gledati kao cjelinu jer ako razgovaramo samo o pojedinim reformama, ne možemo vidjeti ukupnu sliku. Dok javnost ne shvati koji su izazovi pred nama, nećemo dobiti kvalitetan finalni rezultat. Važno je naglasiti da mirovinski sustav nije samostalan otok i kroz reformu pokazujemo da njegujemo kulturu rada”, istaknuo je Aladrović. Na ovakav način gdje se predlaže građanima da za veću mirovinu moraju ići u prvi stup, a ostatkom ćemo financirati sve drugo pa i novih 10.000 braniteljskih mirovina, komentirao je nekadašnji ministar rada u Milanovićevoj vladi Mirando Mrsić. Smatra da će građani financirati sami sebe, dok će država trošiti na ono što misli da mora. “Trebalo bi mijenjati Zakon o mirovinskom osiguranju da razriješimo netransparentnosti i pitanja poput što s onima s dvije mirovine u kući kada jedan član premine, što je s mirovinama žena koje su bile na porodiljinom ili su njegovateljice članova obitelji? S najavama penalizacije svi živi koji imaju šanse da odu u prijevremenu, otići će zbog promjena i penalizacije imat ćemo 20.000 novih umirovljenika. Odlaze u mirovinu zato što gube radno mjesto i s 50 godina starosti su teže zapošljiva skupina. Prijevremeni umirovljenici ispod granice siromaštva, to je rezultat koji ćemo dobiti”, upozorio je Mrsić. Doprinosi su de facto porezi, građani uplaćuju, fondovi to ‘vrte’ i vraćaju u proračun – no najveći postotak nas od toga neće imati koristi, smatra Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta. “Ključna stvar, netko se može složiti da dvostupni sustav nije dobar, no ova reforma ne rješava važan problem, a to je prikladnost mirovina. Što je temeljni cilj reforme? Povećati dugoročno prikladnost mirovina jer se pad mirovina ovom reformom neće zaustaviti. Glavni problem hrvatskog sustava su, dakle, niske mirovine i ovom se reformom ništa bolje ne radi u odnosu na trenutno stanje”, napomenuo je Nestić.

U Hrvatskoj je oko 241.000 ljudi s najnižom mirovinom koji ne primaju dodatak od 27 posto i ne mogu kumulativno koristiti prava, naglasio je Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika. “Suočeni smo sa sve većim brojem malih mirovina i ne može minimalna plaća dati veliku mirovinu. Prijedlog je da naši poslodavci koji imaju privilegiju plaćanja minimalnih plaća počnu uplaćivati 1% više doprinosa u mirovinsku štednju, a kao drugo pozdravljam da umirovljenici mogu raditi do 4 sata uz primanje mirovine. No molim vas, uključite u priču obrtnike koji moraju gasiti obrte da bi otišli u mirovinu”, kazao je Hrelja.

S obzirom na rezultate koje postižu mirovinski fondovi neće postojati potreba za dodatkom od 27 posto, naveo je predsjednik Uprave Raiffeisen Društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Damir Grbavac. “Država kao velik brat unaprijed uzima sredstava i daje našim bivšim članovima obećanje da će im isplaćivati određenu mirovinu u budućnosti. Obećanjem smo zamijenili prava koja jamči solidna institucija, a država kako donosi zakone tako ih i mijenja. Državni proračun je kao bojler, voda ide unutra i voda ide van. Dobili smo ono što nismo htjeli, a to je da o cijeloj vašoj mirovini u budućnosti brine država”, istaknuo je Grbavac.