U prvom dijelu ove godine nema popravka statističkih trendova za domaću mljekarsku industriju.

Podaci državne statistike koju su obradilo gospodarsko-interesno udruženje Croatiastočar, pokazuju da je u prva četiri mjeseca nastavljen pad otkupa mlijeka i proizvodnje mliječnih proizvoda, za oko 4 posto, a i dalje raste uvoz svježeg mlijeka, za 4 posto, dok je uvoz konzumnog mlijeka porastao čak za 44 posto. Ukupno je uvezeno 50,5 tisuća tona sirovog i 10,5 tisuća tona konzumnog mlijeka. Sireva je, pak, uvezeno nešto manje nego lani, za 2 posto, ukupno 57,4 tisuće tona, no i dalje se u Hrvatsku gotovo jednaku količinu mlijeka uvozi kroz sir i kroz svježe i konzumno mlijeko. 

Slovencima izvozimo sir
Što se izvoza tiče, pažnje vrijedan podatak jest skok prodaje fermentiranih proizvoda na stranim tržištima, a iz dostupnih izvora u posljednje vrijeme za naše jogurte i druge fermentirane mliječne proizvode plasman raste na srbijanskom tržištu. No, sir je kao najvažnija izvozna kategorija u grupaciji mliječnih proizvoda ona koja ostvaruje izuzetno nepovoljan trend. Izvoz sireva pao je na godišnjoj razini za 16 posto.  U četiri mjeseca izvezeno je ih 18 tisuća tona, a u isto vrijeme prošle godine gotovo 22 tisuće.  Iz Eurostatovih analiza razmjene mliječnih proizvoda između članica Europske unije pokazuje se i da je za hrvatski sir glavno tržište dosad susjedna Slovenija. Iz analize trendova u proizvodnji i trgovini mliječnih proizvoda posebno se izdvaja snažan uzlet uvoza vrhnja.

Uvoz vrhnja 12 posto
U prva četiri mjeseca, čak ga se uvezlo dvostruko više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je, osim na siru, smanjenje količina koje su uvezene bilježi i na stavkama mlijeka u prahu, fermentiranih proizvoda i maslaca. Inače, jogurti i drugi fermentiranih proizvod, kojih je izvezeno za 4 posto više, jedina su kategorija mliječnih proizvoda u kojoj Hrvatska ostvaruje veći izvoz od uvoza, i to u dvostruko većim količinama. Ta je kategorija proizvoda ujedno je i lider promatra li se udio uvoza u potrošnji i preradi na razini države, a koji je uvjerljivo najmanji, svega 8 posto. Vrhnje je također jedan od proizvoda kojim se iz domaćih izvora pokriva većina potreba, a iz uvoza tek 12 posto, a svježe mlijeko iz uvoza pokriva nešto manje od četvrtine potreba. Gotovo u cijelosti, pak, u Hrvatskoj ugušćena i mlijeka u prahu koristimo iz uvoza. 

Najviše poskupila gauda
Što se, pak, cijena tiče, one, osim za svježi sir, rastu u odnosu na lanjskih sedam mjeseci.  Prvi podaci Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u prvih sedam mjeseci pokazuju kako svježem siru pada vrijednost, dok porast cijena bilježe svi polutvrdi sirevi, te maslac. Od polutvrdih sireva najviše raste cijena gaude, kojoj je, za razliku od ove godine cijena lani u prvom polugodištu padala za 16 posto.

Ove godine bilježi dvoznamenkast porast, a samo u srpnju 31 posto. Sličan trend ima i maslac, kojemu je u srpnju cijena povećana za 30 posto na godišnjoj razini, a iz Croatiastočara ističu kako i polutvrdi sirevi i maslaci kod nas imaju manji trend rasta u odnosu na indekse na tržištu Europske unije. Konkretno, tržna cijena maslaca koncem srpnja na europskom je tržištu bila povećana čak za 80 posto naspram cijene u istom mjesecu 2016. godine. Najveća zasluga tom skoku analitičari pripisuju promjeni navika potrošača koji manje posežu za margarinom, pa posljedično raste potražnja za maslacem.