Zagrebački ugostitelji za vrijeme Adventa samo u prosincu ostvarili su gotovo 15 posto veći prihod nego godinu ranije, no uz jedva pet posto veći broj izdanih računa, bilo zbog većih cijena ili drukčijeg odabira usluga.

To je tek dio financijskog rezultata Adventa koji su dobrim dijelom utržile kućice po gradskim trgovima i ulicama, koji ne uključuje promet u smještajnim kapacitetima, trgovini i ostalim djelatnostima.  Za izračun ukupne potrošnje za vrijeme zagrebačkog Adventa zadužen je pak Institut za turizam koji takvu analizu radi po prvi puta, a rezultati bi trebali biti poznati u veljači, doznaje Poslovni dnevnik. Prema podacima Porezne uprave Ministarstva financija, u prosincu je u ugostiteljskoj djelatnosti izdano 8,6 milijuna fiskalnih računa s ukupnim iznosom od 347 milijuna kuna, za razliku od 302 milijuna kuna prihoda u prosincu 2015. godine.  

Budući da je u godini ranije taj rast u Zagrebu iznosio 19 posto, prihod ugostitelja u vrijeme adventa u dvije godine porastao je za stotinjak milijuna kuna. odnosno za 40 posto. Split je pak u prosincu 2016. u ugostiteljstvu imao par postotaka manji promet nego u 2015 (42 mil. kuna), dok je prihod dubrovačkih ugostitelja u Adventu porastao za oko 6 posto.  Ostaje pitanje je li porast prihoda popratio porast broja kućica u Zagrebu, s obzirom na to da iz Grada Zagreba još uvijek nismo dobili odgovor na upit koliko kvadrata je Grad iznajmio poduzetnicima koji su na raspolaganju imali i nekoliko novih lokacija.

Dio prihoda prema priznanju ugostitelja za ovog Adventa skresala je hladnoća, a najbolje su radile lokacije u samom središtu grada.  Rast prihoda ugostitelja svakako je manji od porasta turističkog prometa koji je za ovog Adventa zabilježila Turistička zajednica Grada Zagreba. U razdoblju od 25. studenog do 31. prosinca broj dolazaka je bio veći za čak 40 posto (110 tisuća), a broj noćenja za 49 posto (205,6 tisuća) u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Statistika je pokazala i značajan rast broja stranih turista, što pokazuje da je Advent ove godine značajno nadmašio lokalni značaj, a to je organizatorima bilo jako bitno.

Ujedno, prosječna duljina boravka u Zagrebu u prosincu se popela na dva dana. Naime, broj stranih turista (72 tisuće) u navedenom razdoblju znatno je nadmašio broj domaćih gostiju, uz porast od 49 posto. Od ukupno ostvarenih noćenja, stranci su ostvarili 144 tisuće, što je rast od čak 64 posto. Najviše dolazaka je bilo iz Bosne i Hercegovine, Italije, Slovenije, Austrije, Koreje, Srbije, Njemačke, SAD-a, azijskih zemalja i Velike Britanije, a najviše noćenja iz Italije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Austrije, Njemačke, Argentine, SAD-a, Srbije, Velike Britanije i Koreje.