Na današnjoj sjednici Vlada bi trebala donijeti konačnu odluku kojom će utvrditi točan broj sadašnjih i bivših zaposlenika Ine koji imaju pravo sudjelovati u kupnji dionica uz popust te utvrditi konačan broj dionica na koje će pojedinac imati pravo. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, pravo na kupnju Ininih dionica ima nešto više od 45 tisuća sadašnjih i bivših zaposlenika Ine, pa će konačan broj dionica do kojih će se po stimulativnim uvjetima kupnje u prvom krugu biti zasnovan na modelu 8 plus 10. Naime, referentna cijena na kojoj počiva model ista je kao i cijena Ine u Inicijalnoj javnoj ponudi – 1690 kuna, a na nju se računaju svi popusti dogovoreni u pregovorima s tri Inina sindikata. Tako će oni koji su u Ini radili do godinu dana imati pravo na kupnju osam dionica uz popust od pet posto u odnosu na prodajnu cijenu, dok će svi ostali koji su Ini radili više od godinu dana, imati pravo na kupnju dodatnih 10 dionica na koje će ostvarivati popust od pet posto plus još jedan posto po godini staža. Ako još preostane dionica za prodaju u drugom krugu, a to će ovisiti o broju ljudi koji se jave za upis u prvom krugu, zaposlenici moći kupiti još dionica po cijeni od 1690 kuna, ali bez popusta. Procjenjuje se da će u tom krugu zaposlenicima biti raspoložive još maksimalno dvije dionice. Nakon što Vlada donese odluku, između 12. i 15. listopada bit će raspisan javni poziv na podnošenje ponuda za upis u mreži poslovnica Zagrebačke banke koja je agent u ovome poslu, a proces upisa, odnosno zatvaranje knjige ponuda iz prvoga kruga trebao bi biti završen 29. listopada. Potom se otvara drugi krug kupnje, a računa se da bi cijeli proces trebao bi biti završen do 15. studenog. Čim se u SDA obavi prijenos dionica na račune imatelja, na snagu stupaju u pregovorima dogovoreni lock-up periodi za iznošenje zaposleničkih paketa na prodaju na Burzi. Oni koji su u Ini radili do godine dana tako će imati zabranu prodaje od godinu dana.

Zaposlenicima s navršenih godinu do 10 godina staža u Ini lock up period trajat će 10 mjeseci, a onima koji imaju između 10 i 20 godina staža zabrana će vrijediti osam mjeseci. Najprije će dionice na burzi moći prodati oni koji su u Ini najduže radili – više od 20 godina – a koji će prodaju svojih paketa moći realizirati nakon isteka šestomjesečne zabrane. Upravo su dogovoreni lock up periodi na prodaju idealan teren za “torbare” koji su preko modela punomoći spremni izmanipulirati vlasnike dionica i uz prihvatljivu cijenu im ponuditi otkup dionica prije isteka njihovoga lock-up perioda. Kako je javna ponuda T-HT-a zorno pokazala do koje se granice u takvim slučajevima može ići, odgovorni za ovaj proces usuglasili su se o uvođenju dodatnog osigurača u slučaju davanja punomoći za raspolaganje dionicama. Poslovni dnevnik doznaje da će cjeloviti tekst izjave biti osmišljen do dana početka upisa dionica te da će ona biti dio obvezne dokumentacije priložene uz punomoć. Procjenjuje se, međutim, da unatoč vremenskom ograničenju na prodaju među sadašnjim i bivšim zaposlenicima neće biti previše slučajeva ustupanja punomoći na dionice stečene po stimulativnim uvjetima. Dijelom i zato što zaposlenici sve više uviđaju kako nema dovoljno sigurnog načina za “utrživanje” vlasništva prije formalne prodaje na Burzi, a dijelom i zbog recentnog naglog razvoja “malodioničarske” kulture u Hrvatskoj. Poučeni iskustvima o kretanju cijene nakon IPO-a Ine,čini se da budući vlasnici Ininih dionica neće trčati u prodaju svog prava na povlaštenu kupnju dionica.

Za sada ništa od trženja pravima na burzi

Već u nekim prethodnim slučajevima burzovni su profesionalci isticali kako bi u operacijama kakva je i skorašnja prodaja dionica zaposlenicima Ine trebalo omogućiti imateljima prava na povlaštenu kupnju da svoja prava trže na burzi, u obliku tzv. varanta. Zagovornici uvođenja te vrste financijskih derivativa isticali su kako bi se na burzi najrazvidnije iskristalizirala vrijednost samog prava za one koji ih iz raznih razloga ne mogu sami iskoristiti. Pritom se računa da bi prava na burzi postigla bolju cijenu od one koju ‘torbari’ obično nude neformalnim kanalima. Međutim, za taj iskorak zasad ne postoji ozbiljnija inicijativa, pa se u slučaju zaposleničkih dionica Ine nema ni vremena.
(J. Dozan)