EN DE

U pola godine novih narudžbi u industriji ipak više nego lani

Autor: Jadranka Dozan
09. kolovoz 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Uz polugodišnji pad obujma industrijske proizvodnje od 6,2 posto, pad njezina prometa od 0,1 posto slaba je utjeha

Podaci o industriji ove godine svakako idu u red turobnijih, pogotovo oni kojima se iskazuje fizički obujam proizvodnje. Promet odnosno fakturirana vrijednost prodaje u industriji u odnosu na količinske pokazatelje zvuči manje depresivno. Fakturirana prodaja industrije za prvih 6 mjeseci bilježi pad za 0,1 posto, pokazuju podaci državnih statističara, dok obujam proizvodnje potonuo čak 6,2 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U lipnju je promet industrije bio veći nego mjesec prije (5,5 posto), ali i u odnosu na isti lanjski mjesec (5,9 posto). Nažalost, nove narudžbe u industriji padaju i u odnosu na ovogodišnji svibanj (17,8 posto) i u odnosu na lanjski lipanj (1,7 posto). Podatke o njima, međutim, karakteriziraju velike oscilacije. Primjerice, u prvom polugodištu mjesečne su se promjene kretale od minus 23 posto (svibanj prema travnju) do plus 51 posto (travanj prema ožujku), a međugodišnje od -1,7 (lipanj 2012. prema lanjskom lipnju) do +55 posto (travanj ove prema prošloj godini). Prema DZS-u, kumulativno su u prvom polugodištu nove narudžbe 11,7 posto veće nego lani. Je li to i nagovještaj zaokreta industrijske proizvodnje? U smislu signala koje šalju podaci o novim narudžbama za kretanja industrije domaći analitičari imaju dosta zadrški. Za početak, nove narudžbe odnose se (samo) na prerađivačku industriju koja radi na temelju narudžbi i pratećih ugovora. Primjerice, u izračunu obujma proizvodnje netrajni proizvodi za široku potrošnju (počevši od hrane) u Hrvatskoj čine 33 posto, a u statistici novih narudžbi udjel im je samo 14 posto. Slično vrijedi i za tzv. intermedijarne proizvode koji u narudžbama imaju 43 posto udjela, a u obujmu proizvodnje 27 posto. Uz slabu domaću potražnju i nepovoljna kretanja u EU kao naše glavno izvozno tržište, poticaji zaokreta trenda zasad jednostavno nemaju otkud doći, kažu analitičari dodajući i utjecaj procesa restrukturiranja nekih industrijskih grana. U RBA-u tako za 2012. predviđaju pad industrijske proizvodnje 3,5 posto. Osjetniji oporavak može potaknuti povećanje investicija, ali dugotrajno su za to ipak presudne strukturne promjene.

Podaci o industriji ove godine svakako idu u red turobnijih, pogotovo oni kojima se iskazuje fizički obujam proizvodnje. Promet odnosno fakturirana vrijednost prodaje u industriji u odnosu na količinske pokazatelje zvuči manje depresivno. Fakturirana prodaja industrije za prvih 6 mjeseci bilježi pad za 0,1 posto, pokazuju podaci državnih statističara, dok obujam proizvodnje potonuo čak 6,2 posto.

U lipnju je promet industrije bio veći nego mjesec prije (5,5 posto), ali i u odnosu na isti lanjski mjesec (5,9 posto). Nažalost, nove narudžbe u industriji padaju i u odnosu na ovogodišnji svibanj (17,8 posto) i u odnosu na lanjski lipanj (1,7 posto). Podatke o njima, međutim, karakteriziraju velike oscilacije. Primjerice, u prvom polugodištu mjesečne su se promjene kretale od minus 23 posto (svibanj prema travnju) do plus 51 posto (travanj prema ožujku), a međugodišnje od -1,7 (lipanj 2012. prema lanjskom lipnju) do +55 posto (travanj ove prema prošloj godini). Prema DZS-u, kumulativno su u prvom polugodištu nove narudžbe 11,7 posto veće nego lani. Je li to i nagovještaj zaokreta industrijske proizvodnje? U smislu signala koje šalju podaci o novim narudžbama za kretanja industrije domaći analitičari imaju dosta zadrški. Za početak, nove narudžbe odnose se (samo) na prerađivačku industriju koja radi na temelju narudžbi i pratećih ugovora. Primjerice, u izračunu obujma proizvodnje netrajni proizvodi za široku potrošnju (počevši od hrane) u Hrvatskoj čine 33 posto, a u statistici novih narudžbi udjel im je samo 14 posto. Slično vrijedi i za tzv. intermedijarne proizvode koji u narudžbama imaju 43 posto udjela, a u obujmu proizvodnje 27 posto. Uz slabu domaću potražnju i nepovoljna kretanja u EU kao naše glavno izvozno tržište, poticaji zaokreta trenda zasad jednostavno nemaju otkud doći, kažu analitičari dodajući i utjecaj procesa restrukturiranja nekih industrijskih grana. U RBA-u tako za 2012. predviđaju pad industrijske proizvodnje 3,5 posto. Osjetniji oporavak može potaknuti povećanje investicija, ali dugotrajno su za to ipak presudne strukturne promjene.

Autor: Jadranka Dozan
09. kolovoz 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati