U okviru četvrtog kruga poreznog rasterećenja u sjeni glavnih zahvata (od onih na PDV-u i rasterećenja dohodaka mladih do trošarina) korigiraju se i "rupe" uočene u primjeni inovacija iz prethodna tri kruga.

To se, očito, dogodilo i s izmjenama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, kojima je posebni porez na rabljena motorna vozila od 2018. zamijenjen upravnom pristojbom. Iako u Ministarstvu financija konstatiraju da je ostvaren cilj pojednostavljivanja i skraćivanja administrativnog postupka, zbog manjkavosti i propusnosti koje su se pokazale "u hodu" i dorade tog zakona dio su paketa poreznih zakona za koji počinje javna rasprava. 

Kako se ističe u obrazloženju izmjena, analizom je utvrđeno kako je "broj ugovora o darovanju rabljenih motornih vozila između srodnika koji čine uspravnu liniju u prvih šest mjeseci 2019. premašio broj ugovora sklopljenih u cijeloj 2018.", a isto vrijedi i za iznos oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe po toj osnovi.

Na naš upit iz Porezne su uprave odgovorili kako je, prema podacima Centra za vozila Hrvatske, upravna pristojba na stjecanje rabljenih vozila u 2018. plaćena na 197.069 vozila, a u tom je razdoblju bilo 27.286 stjecanja na temelju ugovora o darovanju koja su bila oslobođena plaćanja pristojbe, a za koja bi, da nije iskorišteno pravo oslobođenja, ona iznosila 31 milijun kuna.  U prvih šest mjeseci 2019., pak, ukupan prihod od tih pristojbi iznosio je 45,12 milijuna kuna, a plaćene su na 85.093 rabljenih vozila.

Istodobno, 29.589 ih je imalo "pokriće" u darovnim ugovorima koji ne podliježu plaćanju upravne pristojbe, a na ime koje bi u suprotnom morali platiti 34,8 milijuna.  Bujanje darovnih ugovora se pripisuje i tome što obveza plaćanja pristojbe ne nastaje pri stjecanju rabljenog vozila nego pri registraciji.

Ukratko, stjecatelj koji ga dalje proda prije nego ga registrira na svoje ime sad ne mora platiti pristojbu. Izvjesno je da je to prepoznato kao način eskivaže, ali tako neće biti zadugo. Oslobođenje od plaćanja pristojbe za srodnike ubuduće će se uvjetovati prethodnim registriranjem na darovatelja.

To bi trebalo donijeti manje zaobilaženja propisa i nešto više novca za proračun ili, rječnikom poreznika, "postizanjem pravednog i transparentnog sustava naplate pristojbi te veće pravne sigurnosti".

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost