Od 2002. godine od kada je Hrvatska uključena u najveći istraživački projekt o poduzetništvu Global Enterpreneurship Monitor i kada je držala samo začelje na rang-ljestvici četrdesetak zemalja osjetno je napredovala po poduzetničkim aktivnostima u prošloj godini – sa 32. mjesta došla je na 19 mjesto od ukupno 35 zemalja. Indeks kojim se mjeri poduzetnička aktivnost TEA (Total Enterprenual Activity) u tom je razdoblju gotovo udvostručen – s 3,62 u 2002. povećan je lani na 6,11. Taj indeks pokazuje, naime, postotak ljudi čija je poduzetnička aktivnost kraća od 42 mjeseca u ukupnom odraslom stanovništvu. Drugim riječima, u Hrvatskoj je u prošloj godini na svakih šesnaest odraslih osoba jedna bila poduzetnički aktivna, a 2002. godine jedan poduzetnički aktivan stanovnik dolazio je na 30 odraslih osoba.

Poslovne prilike
Ulazak u “sredinu” ljestvice zemalja po poduzetničkoj aktivnosti, kako je na jučerašnjem predstavljanju rezultata istraživanja GEM istaknula Slavica Singer, predsjednica Upravnog odbora Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzetnika koji je s GEM-ovim istraživačkim timom sa Sveučilišta u Osijeku vodi projekt u Hrvatskoj, zapravo je omogućio jak porast poduzetničke aktivnosti među onima koji nisu imali drugi izbor. Razlog ulaska u poduzetništvo iz nužde leži prvenstveno u visokoj nezaposlenosti u Hrvatskoj. S jedne strane dobro je što su ljudi odlučili sami riješiti svoju egzistenciju, no u ukupnom TEA indeksu poželjno je da bude što više onih koji u poduzetničku aktivnost ulaze dobrovoljno zbog prepoznate poslovne prilike, jer takvi su poduzetnici motiviraniji i imaju dugoročnije planove. Hrvatska je stoga i jedina zemlja s indeksom motiviranosti za poduzetničko djelovanje nižim od 1, a uzme li se u obzir da je taj indeks u Danskoj koja po tom parametru predvodi, 27,4, a prosjek svih zemalja 5,9, jasno je koliko je u Hrvatskoj taj problem izražen. U Sloveniji, koja je jedina iz regije uz Hrvatsku uključena u istraživanje, taj je indeks mnogo viši, 7,8. Slavica Singer preporučuje Vladi da se više okrene poticanju poduzetnika koji se na taj korak odlučuju zbog dobrih šansi. No dobro je, dodaje, što postoji stalni priljev novih poduzetnika jer bez njih nema ni “odraslih” poduzeća. U poduzetništvo se, inače, u Hrvatskoj upuštaju više ljudi iz siromašnijih slojeva društva, a u razvijenim zemljama uglavnom dolaze iz boljestojećeg dijela populacije. No kao i u ostalim zemljama, muškarci se prije odlučuju za poduzetništvo od žena, no u Hrvatskoj je taj prosjek nešto izraženiji u korist muškaraca. A i nasuprot trendu slabljenja muške dominacije kod drugih u Hrvatskoj je lani 3,79 puta više muškaraca bilo poduzetnički aktivno u odnosu na žene, a 2002. godine taj odnos je bio blaži (2,9 puta). Gledano po obrazovanosti, poduzetničke pothvate češće pokreću obrazovaniji ljudi, kao i u ostalim zemljama, no razlika je u tome da u Hrvatskoj među poduzetnicima dominira srednjoškolska diploma, a u u ostalih sveučilišna. U prosjeku, hrvatski su poduzetnici stariji nego u ostalih tridesetak zemalja, odnosno u poduzetništvo ulaze u dobi izemđu 35 i 44 godine života, a što Singer ponovno pripisuje specifičnostima vezanima uz tranziciju i nezaposlenost.

Ohrabruje u izvještaju za 2005. godinu smanjenje regionalnih razlika i tendencija povećanja broja malih poduzeća s potencijalom rasta jer, napominje Singer, samo rastuća poduzeća znatnije generiraju nova radna mjesta. U razdoblju od 2002. do 2005. godine poduzetnička akvitnost u svim regijama pokazuje pozitivne promjene, a promjena u poduzetničkim aktivnostma ima i u najnepoduzetničkijoj regiji Lici i Banovini, u kojima je s 2,83 iz 2002. TEA indeks porastao lani na 5,11, a idalje prednjači Zagreb s prstenom u kojemu je taj indeks 8,43. Na začelju domaće ljestvice po poduzetničkim aktivnostima su Slavonija i Baranja s indeksom 4,91 te Sjeverna Hrvatska (4,40).

Industrijski dizajn
Kad je riječ o start-up poduzetnicima, koji su aktivni manje od 42 mjeseca, u Hrvatskoj je pozitivno da oni češće posežu za novim tehnologijama nego “odrasli” poduzetnici, no to se, kako kaže Singer, još nije pretočilo u nove proizvode zbog čega je osobito u uvjetima jake konkurencije važno poticati aktivnosti za industrijski dizajn. Nezadovoljavajuća je i izvozna orijentiranost hrvatskih poduzetnika. Čak 74 posto hrvatskih start-up poduzetnika i 68 posto “odraslih” nema nijednog kupca iz inozemstva. Primjerice, u Sloveniji je taj odnos 20 posto za početnike i 34 za “odrasle”. Znatan je pozitivan pomak ostvaren u pogledu očekivanih novih zapošljavanja, posebice kod “odraslih”. Onih koji očekuju da će u idućih pet godina zaposliti 209 i više novih radnika čak je triput više nego unatrag nekoliko godina.

Najlošije ocjene regulativi

U GEM-ovu istraživanju poduzetništva četrdesetak je renomiranih stručnjaka ocjenjivalo i poduzetničku okolinu, pri čemu je većina kategorija dobila niže ocjene nego što je prosjek za ostale zemlje. Probrani su stručnjaci najlošiju ocjenu dali Vladinim politikama, odnosno regulativi. No kako je poduzetnička okolina ukupnost politika, institucija i vrijednosnih normi, promjene u tom dijelu vrlo se sporo odvijaju pa nema nekih velikih odstupanja u rezultatima u proteklom razdoblju. Vidljive su tek tendencije pada kvalitete financijske potpore, Vladini su programi pak bolje ocijenjeni nego Vladine politika, a Vladine politike u pogledu potpora dobile su bolje ocjene od Vladinih politika u dijelu regulative. Pomak se bilježi i u kvaliteti obrazovanja koje je fokusirano na poduzetništvo, ali ipak nedovoljno. Slijedom toga CEPOR Vladi daje i preporuke – uvođenje koordinacije na ministarskoj razini za zajedničke politike usmjerene na razvoj poduzetništva, hitno pojednostavljenje regulatornog okvira, ali i pokretanje državnog fonda rizičnog kapitala za transfer I&R u mala i srednja poduzeća, što je Finska uvela još prije dvadesetak godina, kao i izradu regulatornog okvira za jamstvene fondove i za neformalne investitore.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe