Sve manje domaćeg mlijeka kao osnovne sirovine za preradu. Stručnjaci apeliraju da se hitno izradi Vladin projekt revitalizacije cijelog sektora.
Nastavak negativnih trendova – smanjenja broja krava, proizvodnje mlijeka, niske proizvodnosti, te uvoz mlijeka ugrožava opstojnost cijelog sektora govedarstva i mljekarstva te prateće industrije.
Zbog toga je nužno oformiti tim za izradu vladinog projekta revitalizacije govedarstva u Hrvatskoj u srednjoročnom periodu, zaključak je analize financijskih rezultata poslovanja mliječnog sektora u 2017. koju je izradio Croatiastočar.
Nastavak negativnih trendova – smanjenja broja krava, proizvodnje mlijeka, niske proizvodnosti, te uvoz mlijeka ugrožava opstojnost cijelog sektora govedarstva i mljekarstva te prateće industrije.
Zbog toga je nužno oformiti tim za izradu vladinog projekta revitalizacije govedarstva u Hrvatskoj u srednjoročnom periodu, zaključak je analize financijskih rezultata poslovanja mliječnog sektora u 2017. koju je izradio Croatiastočar.
Podaci pokazuju kako je lani otkup mlijeka iznosio 476.773 tona, čak 20 posto manje nego u 2012. Prošle godine je uvoz mlijeka rastao za dva posto, dok je u odnosu na 2012. taj rast čak 300 posto. Industrija prerade mlijeka iz godine u godinu je suočena sa sve većim nedostatkom osnovne sirovine, mlijeka za preradu. U zadnje dvije godine uvoz mlijeka, izračunato ekvivalentom mlijeka u proizvodima, nadilazi domaći otkup. Samodostatnost u sektoru tj. odnos domaćeg otkupa mlijeka te ukupne potrošnje u 2017. iznosila je svega 53 posto, kaže Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.
Loše se odražava
Sve ove negativnosti loše se odražavaju i na financije proizvođača mlijeka i industrije prerade. Mljekare su tako u 2017. smanjile dobit za 50%, sa 163 milijuna kuna iz 2016., na lanjskih 77,7 milijuna kuna. "Ukupni financijski prihodi te financijski rashodi u 2017. negativno su utjecali na poslovanje mliječne industrije pa je i prepolovljena ostvarena dobit. Ukupni prihodi bilježe rast od 8, a rashodi 10 posto u odnosu na 2016., kaže Bobetić, te dodaje da operativna dobit bilježi rast u odnosu na prethodnu godinu.
Otkupna cijena veća
Analiza pokazuje da su u 2017. otkupne cijene mlijeka bile veće za 5 posto dok su prosječne veleprodajne cijene mliječnih proizvoda bile veće za oko 6 posto. Prihod od prodaje u inozemstvu povećan je za 11 posto, ali je povećana ukupna vrijednost uvoza za 23 posto. "Zbog trenda rasta uvoza mliječnih proizvoda nakon ulaska Hrvatske u EU, u mliječnoj industriji je deflacija veleprodajnih cijena u odnosu na 2013., posebno u segmentu sireva, a slična je situacija i kod ostalih proizvoda, ističe Bobetić.
Ništa bolje nije ni kod primarne proizvodnje. Prema financijskim izvješćima uzgajivači mliječnih krava smanjili su prihod za jedan posto unatoč rastu otkupne cijene mlijeka. Rashodi su veći za tri posto. "Zbog toga je sektor u 2017. smanjio konsolidiranu dobit za 40% te je ukupna dobit manja od prihoda subvencija sektora koje su veće za 17% u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatska je lani smanjila broj krava za četiri posto na 145.221 muznih krava, dok ih je u 2012. bilo 167.491", zaključuje Branko Bobetić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.stručnjaci koji su prespavali desetljeće, apeliraju na sektor koji još uvijek spava, povremeno se budeći da izmuzu plaću
Trenutno se čini da je to samo 53 posto .
To je odličnih 53 posto u tako neprijateljskim uvjetima proizvodnje kakvi traju već više od jednog desetljeća .
Za koju godinu će se sa sjetom pisati o vremenima kada je samodostatnost bila preko 50 posto .
Uključite se u raspravu