Hospitaliji trgovini u ponedjeljak je na naplatu dospjelo izdanje obveznica iz 2006. u iznosu od 75 milijuna kuna. Umjesto iskupa, iz kompanije su priopćili da su započeli razgovore s investitorima “o pronalaženju alternativnog rješenja za refinanciranje”. Konačnu verziju, kažu, nisu uspjeli na vrijeme usuglasiti “zbog razlike u stavovima pojedinih investitora o strukturi novog aranžmana”. Premda ističu kako se uskoro očekuje dugoročan financijski aranžman, tehnički se dogodio ‘default’.

U manje od mjesec dana to je drugi slučaj nemogućnosti izdavatelja da na dan dospijeća isplati ulagače. U rujnu se to dogodilo prvi put na domaćem tržištu, i to HG Spotu. Ta dva primjera nemaju mnogo toga zajedničkog. Njihov biznis ima različite značajke već u smislu cikličnosti. Hospitalija je, za razliku od HG Spota, i danas zdravo poduzeće koje, doduše, u državi s kojom mnogo radi u sferi zdravstva, ima i rizik kašnjenja s naplatom. Ukratko, ispada da im je najčvršća poveznica Zagrebačka banka kao aranžer. Iako je za izvršavanje obveza po zaduženju neke kompanije najodgovornija sama kompanija, ni za banku-agenta nije pohvalno da upravo njihovi projekti ispadnu ‘neuredni’. Zato se i vezano uz jučerašnju objavu Hospitalije trgovine nameće pitanje je li se u pokušaj dogovora o refinanciranju krenulo prekasno ili je netko neočekivano iskočio iz dogovora. U financijskim krugovima još se prošli tjedan računalo da bi se refinanciranje moglo ‘zavezati’ kroz novi aranžman koji bi bio 20-30 milijuna kuna manji od iznosa izdanja i zadnjeg obroka kamate jer je jedan od većih vlasnika obveznica s Hospitalijom našao način ‘prebijanja’ svog potraživanja, a kompanija je namjeravala isplatiti nekoliko milijuna kuna kamata. Međutim, onda je krenula priča o sukobu između Zabe i najvećeg dioničara Hospitalije, Quaestus partnera. U vezi s razlozima sukoba interpretacije su različite, a korijeni izlaze iz okvira odnosa Hospitalija-Zaba.

Ni jedna strana, međutim, zasad nije spremna reći nešto više od priopćenja. Ostaje vidjeti kada će i na koji način Hospitalija riješiti refinanciranja. Time će se zaključiti neugodna epizoda, ali dva primjera tehničkog defaulta otvaraju niz pitanja važnih za tržište u cjelini. Trenutno je u opticaju oko 1,5 milijardi kuna komercijalnih zapisa, koji dospijevaju u razdoblju do godinu dana. Sposobnost servisiranja tih dugova važna je i zbog povjerenja ulagača u taj financijski instrument, ali i tržište i fondovski biznis u cjelini. Valja se pritom prisjetiti da su za novčane fondove, koji su fondovskoj industriji u jeku krize održali glavu iznad vode, upravo takvi dužnički papiri prirodan instrument za ulaganja. HG Spot je, primjerice, nekim novčanim fondovima, progutao gotovo cijeli ovogodišnji prinos. Još koji pad komercijalnih zapisa nesumnjivo će promijeniti percepciju rizika. Usto treba reći i da kriza samo jače kažnjava ‘stare grijehe’, iz vremena ekspanzije. U tome važnu imaju upravo banke koje su nekoliko godina itekako profitirale od investicijskog bankarstva i fondovske ekspanzije. Zbog toga se danas i Zabi, a ne samo HG Spotu ili Hospitaliji trgovini zamjera što ulagači nisu u rokovima naplatili svoja potraživanja.