Četvrti Zagreb Wine Gourmet Weekend (ZWGW) prošli je vikend u zagrebačkoj Gliptoteci okupio 100 vinara, a uz hrvatske svoja vina na kušanje su ponudili i vinari iz još devet zemalja među kojima su najbrojniji bili Talijani (10) i Slovenci (9). Posjetiteljima je predstavljeno više od 200 vrhunskih vinskih brendova. Ovogodišnju organizaciju ZWGW-a prvi puta potpisuje Digitel Grupa, a manifestaciju je otvorio ministarski dvojac: Veljko Ostojić koji vodi turizam i Tihomir Jakovina u čijem je resoru poljoprivreda, a time zapravo i vinogradarstvo i vinarstvo.

Dobitna kombinacija
Odlična vina kao i domaća hrana te brojni doživljaji isprepleteni s kušanjem izvornih i tradicionalnih hrvatskih delicija ključni su elementi nacionalne turističke ponude i sve važniji motiv dolaska mnogih turista u Hrvatsku, kazao je Ostojić otvarajući ZWGW. Najavio je kako će stoga upravo ‘gourmet’ ponuda u novoj turističkoj strategiji imati iznimno važno mjesto. Jakovina je pak iznio podatak da hrvatski vinari već sada proizvode oko 100 robnih marki-brendova vrhunskih vina. Uvjeren je, naglasio je, da na tom području Hrvatska može biti još uspješnija. Jakovina je kazao da će Vlada premijera Milanovića poljoprivredno-prehrambenu industriju postaviti kao stratešku okosnicu budućeg razvoja gospodarstva. Vino u tom projektu, nastavio je, ima važno mjesto i dodao da će njegovo ministarstvo nizom mjera pomagati i proizvođače vina.Direktor ZWGW-a Dražen Lazić ističe da organizatori imaju velike dugoročne planove, namjeravaju ovu manifestaciju učiniti glavnim festivalom vina i gastronomije na prostoru šire regije. Sve je veća znatiželja za hrvatska vina i lokalnu gastronomiju, što je dobitna kombinacija i za uspjeh festivala, smatra Lazić, i za pozicioniranje Hrvatske na svjetskoj eno gastro sceni. Ugledni vinar starije generacije Vlado Krauthaker, inicijator osnivanja udruge Graševina Croatica, Ivica Matošević, predsjednik Vinistre i Udruženja vinara pri HGK-a i Saša Špiranec, direktor Dalmacija Wine Expo jedinstveni su u ocjeni da je ZWGW odlična prigoda za predstavljanje i promociju hrvatskih vinskih potencijala.

Potencijal i marketing
Još prije dvije godine vinari su kroz svoje udruge pokrenuli inicijativu da se Hrvatska brendira kao vinska zemlja. Projekt je međutim, još uvijek na samom startu, globalna recesija donijela je pad potrošnje i visoke zalihe. Vinari su tada od Vlade tražili 20 milijuna kuna kako bi projekt snažnije predstavili na više inozemnih tržišta. No, od tadašnjeg resornog ministra Petar Čobanković dobili su Nacionalni program pomoći vinarstvu, ali ne i novac. Hrvatska sa svojim vinogradarskim potencijalom i godišnjom proizvodnjom od 50 i 60 milijuna litara, ne može biti veliki proizvođač vina, ali se može nametnuti s vinima vrhunske kakvoće i to posebno onima autohtonim.

Austrijski model

Niži PDV za vino u dvorištu
Hrvatski vinari već godinama pokušavaju ‘slomiti’ Vladu da i njima omogući slične modele rada i rasta kao što imaju njihovi kolege u europskim zemljama. Austrijanci za vino koje prodaju u vlastitom dvorištu plate niži PDV (12 posto) i kroz taj model prodaju više od 15 posto vina. Naši vinari na kućnom pragu prodaju između dva i tri posto vina i tvrde da zbog znatno višeg PDV od austrijskih su vinara u startu skuplji. U situaciji kada se godišnje iz Hrvatske izveze manje od tri milijuna litara vina, a uveze gotovo 15 milijuna ta mjera i tekako bi ispraznila podrume, ističu vinari, no Vlada ostaje gluha.