Među prvima je krenuo u biznis bez obilaska šaltera: Evo koje su prednosti, ali i boljke novog sustava

Autor: Suzana Varošanec , 08. siječanj 2020. u 14:12
FOTO: GettyImages

Ministar Darko Horvat do kraja godine očekuje i uslugu STOP za jednostavno zatvaranje subjekata.

Kroz sustav e-pokretanja poslovanja START, u prosincu Financijska agencija evidentira 10 završenih prijava za pokretanje poslovanja za obrt, te dvije koje su u postupku donošenja rješenja, a proces traje u prosjeku 2 do 3 dana.

Dio je to podataka iz prvog mjeseca rada novog sustava, kada je bez obilazaka šaltera i posrednika, online pokrenuto poslovanje za ukupno 46 subjekata.  To uključuje i novih 7 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (j.doo) te daljnjih 8 koji čekaju rješenja trgovačkog suda. Isto se tiče i 10 novih društava s ograničenom odgovornošću (doo) koja su počela poslovati, dok ih je 9 u postupku donošenja sudskog rješenja.

Kada je riječ o društvima kapitala, iz Fine navode da za potpune i ispravne prijave proces traje u prosjeku 3 do 4 dana.  Pod projekt se potpisuje Ministarstvo gospodarstva, a on uživa podršku svih dionika poslovne scene. Sustav je razvila i vodi Fina, gdje se doznaje da će se ista usluga razvija i za inozemne osobe te bi trebala biti dostupna do travnja. Kako to nije kraj digitaliziranih procesa u sferi lakoće poslovanja, najavio je ministar Darko Horvat, pa se do kraja godine očekuje usluga STOP za jednostavno zatvaranje ovih subjekata.  I dok se korisnici putem START-a elektronički prijavljuju u DZS, Poreznu upravu i HZMO, uplaćuju temeljni kapital, sudsku i upravnu pristojbu te otvaraju transakcijski račun u banci, prema Fininoj evidenciji drugi sustav koji uključuje šaltere i puno naknadnog posla – HITRO.HR (osnivanje društva i otvaranje obrta preko fizičkih lokacija). međutim, daleko je posjećeniji.

U prosincu su otvorena 2 obrta (proces traje u prosjeku 2 dana), a da bi mogli započeti s radom korisnici trebaju odraditi prijave i u drugim sustavima, npr. fizički otići u banku i otvoriti račun. Usto, osnovano je i 229 j.doo-a te 176 doo-a, tj. ukupno 477 subjekata. Za potpune i ispravne prijave otvaranje društva traje 5 dana, nakon čega korisnici trebaju samo obaviti prijave i u PU i HZMO te otvoriti račun u banci, za što je potrebno još neko vrijeme. Iako prosinac nije najbolji mjesec za usporedbu, iz Hrvatske obrtničke komore navode kako ni sustav e-obrta u početku nije zabilježio mnogo korisnika, što sada više nije slučaj. Ipak je, kažu, potrebno neko vrijeme da usluga bude prepoznata te poručuju da je START jako dobar iskorak u digitalnu budućnost što će se i potvrditi. 

"U usporedbi s e-obrtom, START je donio proširenje usluge jer su dodane opcije slanja prijave za registraciju u sustav PDV-a, mogućnost dodjele PDV ID broja, otvaranje poslovnog računa u banci te je omogućena registracija korisnika u sustave mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Svaka daljnja nadogradnja bit će dodatan plus i napokon se ide u smjeru apsolutne digitalizacije što će poduzetnicima i te kako koristiti", kažu iz HOK-a.  Dopredsjednica IO HUP Dalmacija i direktorica UHY HB Ekonom Helena Budiša smatra da je za sve koji žele efikasnost, koji su u e-trendu, START fantastičan iskorak.  "Jednostavan je za korištenje, ali je potrebno osnovno znanje o pravnim oblicima društva i opcijama koje su najbolje za svakog pokretača poslovanja te informatička i e-pismenost. Naši poduzetnici još uvijek su velikim dijelom oslonjeni na 'papire' i na 'šaltere', pa je to slučaj i s korištenjem ove aplikacije.

Veliki broj novih poduzetnika koji se odlučuju na pokretanje biznisa idu na 'sigurno' gdje će im netko uživo reći što sve trebaju napravi", kaže Budiša.  Među prvima koji su putem START-a krenuli u biznis je Dražen Čolak koji je u Zagrebu pokrenuo poslovanje za obrt za računalno programiranje te Damir Lukačević, čije je poslovanje u Đakovu registrirano za kompleksniji oblik obrta s većim brojem djelatnosti.  Pozdravljajući mogućnosti novog sustava, koji je po njemu potrebno 'ispeglati' jer ima grešaka, Lukačević iznosi da je obrt osnovao kao paušalni, kako bi uz postojeći posao u privatnoj tvrtki (ne vlastitoj) imao dodatnu mogućnost za rad. 

Čolak je odlučio pokrenuti paušalni obrt i iskoristiti poticaj za samozapošljavanje HZZ-a. Kaže da je 9. prosinca u 9:54 dobio status obrtni registar – prijava u obradi, a u 15:28 prijava je riješena te da je poslana u PU i HZMO. "Nisam mogao vjerovati da je sve riješeno u jednom danu. Ali, na žalost, to nije bilo tako. Gledam gdje su mi sve potvrde; unutar START-a ih nema, odem putem e-građani na Poreznu, a ni tamo ništa. Zatim pogledam na stranici mirovinskog, no brza registracija mi je onemogućena. Kad stisneš prijava, javi ti grešku da to nije moguće obaviti osobnim certifikatom. U uputama lijepo piše da ako nisi registriran potrebno je ispuniti pristupni list. Ispunim ga i ništa, a onda 10. prosinca dobijem na mail obavijest da mi pristupni list nije prošao jer to ne mogu učiniti osobnim certifikatom (?).

I onda opet malo telefoniranja te dobivam objašnjenje da bih mogao ući u sustav samo s poslovnim certifikatom. Ne mogu vjerovati da trebam otići u Finu s obrtnicom te opet platiti i čekati poslovni certifikat", kaže Čolak dodajući da se  dogovorio da sutra dođe s rješenjem o otvorenom obrtu kako bi to riješio, te da su ga međuvremenu zvali iz Porezne s kojima je dogovorio da dođe do njih i to riješi. Tako je i učinio, pa je 11. prosinca na HZMO-u riješio sve za 5 min, nakon čega odlazi na HZZ gdje predaje sve papire u zadnji čas, ali na vrijeme i kaže: "Yeey!! Tako da nije bilo sve online, ali i to je barem neki početak!"

Komentirajte prvi

New Report

Close