Hrvatskim bi izvoznicima izlazak na tržište Republike Koreje uskoro trebao biti mnogo lakši. Kako su nedavno prilikom posjete Zagrebu najavili iz organizacije Korea Trade Intelligence, specijalizirane za spajanje izvoznika s partnerima u Koreji, u postupku je registracija Korejsko-hrvatske trgovinske asocijacije.

Njezina bi registracija trebala biti završena u drugoj polovici godine čime bi s radom krenula Asocijacija koja će bila podrška hrvatskim poduzećima u pronalasku poslovnih partnera u Koreji. A prva bi joj aktivnost trebala biti organizacija foruma između poduzetnika dviju zemalja krajem ove ili početkom sljedeće godine.

Najveće prepreke
“Naša je zadaća napraviti detaljno istraživanje bilateralnih i poslovnih odnosa između dviju zemalja što bi trebalo pomoći hrvatskim poduzetnicima u pronalasku pravog partnera u Koreji, ali i obrnuto. Trebala bi pomoći korejskim uvoznicima u pronalasku kompetitivnih hrvatskih proizvoda, i što se cijene i kvalitete tiče”, objašnjava Joong-Hyun Jough, generalni direktor Korea Trade Intelligencea.

Silva Stipić Kobali, direktorica Centra za internacionalizaciju poslovanja iz HGK/PD

Organizacija koja bi služila kao veza i posrednik između hrvatskih izvoznika i korejskih uvoznika sigurno nije mala stvar za domaći poslovni sektor koji malo izvozi, a kada i izvozi najčešće je to u države Europske unije na koje otpada čak 70% ukupnog izvoza te zemlje regije.

A tržište Koreje sigurno nudi brojne prilike. Prije svega riječ je o zemlji koja je deseta najbogatija država svijeta s BDP-om po stanovniku od 34 977 dolara (hrvatski je 17.685 dolara). No, u tu zemlju slabo izvozimo te s njom slabo trgujemo. Silva Stipić Kobali, direktorica Centra za internacionalizaciju poslovanja HGK-a, ističe da se Republika Koreja nalazi na 43. mjestu najznačajnijih trgovinskih partnera Hrvatske sa skromnih 0,16% udjela u ukupnoj robnoj razmjeni sa svijetom.

Prošle smo godine u Koreju izvezli robe u iznosu od tek 11 milijuna dolara, dok su oni na hrvatsko tržište uvezli robe u vrijednosti 100 milijuna dolara, pokazuju podaci koje nam je dostavio HGK. Zanimljivo, najviše smo izvezli (17%) štapova, udica i ostalog pribora za ribolov te sira i skute (9%), dok su Korejci u Hrvatsku izvezli najviše strojeva, uređaja, laboratorijske opreme te opremu i peći za električno grijanje (17%).

Ove bi brojke mogla popraviti upravo Korejsko-hrvatska trgovinska organizacija jer je pronalazak dobrog i pouzdanog poslovnog partnera i distributera, posebno na tako udaljenim tržištima, najveći problem s kojima se suočavaju izvoznici.

“Smatramo da postoji potencijal za snažniji hrvatski izvoz u Koreju, no najvećim preprekama smatramo udaljenost i nepoznavanje tržišta”, ističe Kobali iz HGK-a. Dodaje i da su upravo zbog udaljenosti u izvozu najzastupljeniji proizvodi koji nemaju ograničeni rok valjanosti.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

A na to bogato i veliko tržište koje broji 51 milijun stanovnika Belje plus bi uskoro trebalo početi izvoziti svoj ABC sir. “Što se tiče tržišta Južne Koreje trenutno smo u finalizaciji suradnje i nadamo se da će izvoz ABC sira ubrzo krenuti na to tržište”, otkriva Tomislav Radišić, član Uprave Belja plus.

Dodaje i da su njihovi planovi rasta usmjereni na nova EU tržišta te Bliski i Daleki istok u kojima vide veliki potencijal. ABC sir – koji se uz kulen i vina najviše izvozi, čak polovica njegove proizvodnje, najviše u države regije i EU-a – tako polako kreće u svjetsko “osvajanje”. Prvi je na radu bio Irak, tržište koje su nedavno otvorili, a sada slijedi i Koreja.

Hrana i piće – naši aduti
A u tom “osvajanju” kompanijama dobro dođe svaka pomoć, bilo u vidu predstavništva ili diplomacije. “Oni nam osiguravaju kontakte i otvaraju vrata. Smatram da će Korejsko-hrvatska trgovinska asocijacija također dati svoj doprinos u jačanju poslovnih odnosa i izvoza naših roba i usluga na korejsko tržište. Prema našim dosadašnjim iskustvima prilike na pojedinom tržištu najbolje prepoznaju oni koji su tamo svakodnevno prisutni”, ističe Radišić.

A da bi hrvatski proizvodi i usluge postigle uspjeh na korejskom tržištu potrebna će biti intenzivna promocija. Korejcima je trenutno, ističe Jough, Hrvatska poznata jedino po turizmu. Poručuje i da, uz dobru promidžbu, uspjeh na tom tržištu mogu ostvariti prehrambeni proizvodi i pića (maslinovo ulje, umaci za tjesteninu, pivo, vina, žestoka pića…).

“Suradnja bi se mogla proširiti i na industrijske sektore kao što su IT, obrambena industrija te automobilska”, ističe Jough dodajući da korejski poduzetnici, s druge strane, pokazuju najveći interes za industrijom koja je povezana s turizmom. To i ne treba čuditi kada se zna da je prije pandemije, 2019., Hrvatsku posjetilo više od 400.000 Korejaca da bi ta brojka pala na 41.000 prošle godine.

Povezati poslovne svjetove Korejsko-hrvatska trgovinska asocijacija planira organizacijom foruma, odnosno poslovnog susreta poduzetnika dviju zemalja. Održan bi trebao biti, najavljuje Jough, krajem ove ili početkom sljedeće godine u Seulu. Iz HGK-a poručuju da će biti podrška Asocijaciji te da će poduzetnike obavijestiti o susretu.