Gladno tržište

Ove godine osjetno više dozvola za strane radnike

Trend porasta broja stranih radnika u dostavljačkim poslovima potvrdio nam je i odgovor Marina Šušnjara, direktora Wolt platforme u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, partneri koji zapošljavaju dostavljače primijetili su da ne mogu osigurati dovoljan broj ljudi samo putem prijava hrvatskih državljana te su odlučili proširiti bazu potencijalnih zaposlenika i okrenuti se uvozu i zapošljavanju stranih državljana.

“Zemlje s kojima naše partnerske tvrtke najviše surađuju su Indija, Nepal i Filipini, ali i Sjeverna Makedonija, Albanija i nama bliže zemlje. Ipak, trenutni postotak stranih državljana koji rade na Wolt platformi u Rijeci kao partner dostavljači manji je od 5 posto ukupnog broja dostavljača”, rekao je Šušnjar.

Razlike u načinu rada

Desanka Babić iz Star agencije za posredovanje u zapošljavaju objasnila nam je kako funkcionira aranžman kojim strani radnici dolaze. Naime, hrvatske agencije za posredovanje u zapošljavanju sklapaju ugovore s lokalnim, stranim agencijama koji na temelju njihovih zahtjeva potražuju odgovarajuću radnu snagu. Strani radnik po dolasku plaća samo avionsku kartu, dok agencije, za to što su im doveli radnika te ako su obje strane zadovoljne, od poslodavca naplaćuju mjesečnu naknadu. Na taj način su, kaže Babić, radili s GP-om Krk, ali i mnogim ostalim tvrtkama.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

radna snaga

U Hrvatskoj radi sve više stranaca: Filipinci, Nepalci, Indijci i Ukrajinci rade kao konobari, tesari i zidari

“Jedini i najveći problem će biti dovođenje kvalitetne radne snage koja je na neki način obučena i upoznata s našim tržištem rada. Radnici koji dođu iz Indije, Pakistana i Nepala, osim što dožive kulturni šok, nisu upoznati s našim načinom i uvjetima rada. Pritom se ne može reći da ne znaju raditi, već jednostavno imaju iskustva s drugačijim principima rada te bi trebalo naći period od nekoliko mjeseci da se nauče i priviknu. Na našoj mrežnoj stranici stoga smo postavili relevantne podatke i informacije o uvjetima rada, a ono što se trudimo ostvariti, te što smatram da bi i Vlada Republike Hrvatske trebala napraviti, jest osmisliti način na koji bismo strane radnike obučavali prije nego što započnu s radom i stignu u našu zemlju. Tako bi se smanjio jaz prema onome što strani radnici smatraju da se od njih očekuje, a poslodavcima bi se osigurala kvalitetna radna snaga”, zaključuje Desanka Babić.