Zahvaljujući programu poticanja poduzetničkih zona i proračunskim sredstvima od gotovo 300 milijuna kuna u Hrvatskoj je posljednjih godina stvoreno ukupno 270 poduzetničkih zona. Iako su u Ministarstvu gospodarstva zadovoljni tolikim brojem poduzetničkih zona, i sam ministar gospodarstva Branko Vukelić priznaje da su one vrlo neujednačeno razvijene, odnosno da su neke bile poduzetnije i uspjele privući znatniji broj poduzetnika, a u nekima doslovno posluje jedan ili dva poduzetnika.

Porast ulaganja
U prosjeku, naime, u jednoj poduzetničkoj zoni u Hrvatskoj djeluje šest poduzetnika. Naime, u svih 270 zona, čije je osnivanje sufinanciralo Ministarstvo gospodarstva, ukupno posluje 1663 poduzetnika. Kod njih je ukupno zaposleno 16.756 radnika, dakle prosječno 62 po zoni. Vukelića, međutim, ta situacija ne zabrinjava iako je upravo u gradnju zona posljednjih godina usmjeravan dvostruko veći novčani fond nego prijašnjih godina. Potaknuli smo lokalne samouprave na novo razmišljanje i stvorena je, ocjenjuje Vukelić, dobra osnova za daljnji razvoj poduzetničkih zona, a u daljnjim aktivnostima u tom segmentu poticanja poduzetništva Ministarstvo gospodarstva fokusirat će se na popunjavanje zona novim proizvodnim halama. Prije svega, napomenuo je Vukelić tijekom jučerašnje konferencije za novinare, poticat će se one zone u kojima već imaju predugovore sa znanim ulagačima, a i zakonom o poticanju ulaganja koji će uskoro krenuti u saborsku proceduru, poticaji će se usmjeriti prema onim područjima u kojima je dosad bio slabiji interes ulagača. Prema podacima koje je iznio Vukelić, u 2004. i 2005. godini za razvoj poduzetničkih zona dodijeljeno je ukupno 141,3 milijuna kuna poticaja, a u prethodne tri godine taj je iznos bio upola manji, točnije 84,5 milijuna kuna. Koliko se više ulaže u razvoj zona Vukelić je ilustrirao i podatkom da je samo do rujna ove godine dodijeljeno 71,5 milijuna kuna poticaja za poduzetničke zone.

Najviše Osijeku
Prema podacima Ministarstva, najviše je sredstava tim programom usmjereno u Osječko-baranjsku županiju, od 2001. godine ukupno 28,3 milijuna kuna, Varaždinsku (21,8 milijuna kuna) i Međimursku (20,6 milijuna kuna), te Splitsko-dalmatinsku županiju (19,8 milijuna kuna). Najmanje poticaja dobila je Požeško-slavonska županija, ukupno 7,2 milijuna kuna u posljednjih šest godina, te Dubrovačko-neretvanska županija kojoj je proslijeđeno 8,8 milijuna kuna do početka ove godine, a u ovoj godini u tu županiju programom poticanja poduzetničkih zona, do rujna, još nije povukla nijednu kunu. Ove godine, ako je suditi po novcima povučenima tim projektom, gradnja poduzetničkih zona naročito je intenzivna u Zadarskoj županiji koja je u osam mjeseci 2006. uspjela za gradnju poduzetničkih zona “izvući” 6,1 milijun kuna, znatno više nego prijašnjih godina.

Potpore za stjecanje certifikata
Vukelić je zadovoljan i realizacijom ostalih projekata poticanja malog i srednjeg poduzetništva, posebice kreditne linije Lokalni projekt razvoja-Poduzetnik, kojim je dosad poduzetnicima odobreno 3262 kredita ukupne vrijednosti 3,46 milijardi kuna, a koje je Ministarstvo subvencioniralo sa 78,4 milijuna kuna. Ukupno gledajući, do konca kolovoza realizirana je polovica predviđenih sredstava iz poticajnih projekata, a naročito je dobra realizacija bila u programu poticanja obrta, iznad 70 posto. Vukelić je izvijestio i kako je konačno profunkcionirala Hrvatska agencija za malo gospodarstvo HAMAG, koja je primjerice u 2004. godini odobrila samo 10 jamstava poduzetnicima, a lani 87, dok se u ovoj godini očekuje još bolji rezultat. Najavljujući mjere za iduću godinu, a koje će posebice biti usmjerene na poticanje izvozne orijentaciji, komercijalizacije inovacija, edukacije poduzetnika, okretanja novim proizvodima i tehnologijama, investicijama i otvaranju novih radnih mjesta, Vukelić najavljuje kako će bespovratne potpore i nadalje biti dostupne poduzetnicima, a posebice će se nastaviti s bespovratnim potporama za tehničko usklađivanje, odnosno stjecanje certifikata bez kojih će poduzetnicima biti sve teže poslovati kako se Hrvatska bude približavala članstvu u EU.