Redoviti profesor na Sveučilišnom odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu Alen Soldo bio je gost N1 Studija uživo i komentirao zatopljenje mora, pojavu meduza i rebraša, kao i morske pse u Jadranskom moru.

Komentirajući činjenicu da je more sve toplije, Soldo je rekao da su ove temperature neuobičajene s obzirom na doba godine.

“Ako pogledajte cjelokupnu situaciju, dakle dugotrajno vrijeme s visokim temperaturama zraka, male količine padalina i nedostatak vjetrova koji bi trebali pomoći miješati gornje toplije slojeve mora s donjim koji su hladniji. Jasno je da ova temperatura rezultat te cijele situacije i ako se ove sve druge stvari i okolnosti ne promijene možemo očekivati da će ta temperatura biti i veća”, rekao je Soldo.

Za pojavu meduza u Istri kaže da to i nije vezano za zatopljenje mora.

“Meduze se hrane planktonskim organizmima i vjerojatno su količine planktona veće u ovom razdoblju”, govori.

“S obzirom na uobičajene vremenske situacije koje bi se javljale do kraja srpnja, bilo bi i za očekivati da će meduze nestati. Ali u ovoj situaciji ne možemo garantirati da će nestati. Teško je prognozirati”, dodaje.

Zašto je više meduza i rebraša u moru kod Istre i Kvarnera?

Kaže da je ovo doista neuobičajena godina.

Konkretne komunikacijske vještine

Što danas znači biti relevantan iz perspektive onih koji kreiraju komunikaciju budućnosti?

E-mobilnost bez prepreka

Revolucija u punjenju električnih vozila: Charge Pro donosi pametnu kontrolu i uštedu za tvrtke

“Ovaj početak ljetne sezone je nešto što se nije očekivalo do sada. Što se tiče rebraša, nema nikakvih problema za kupače. Ako ih i dotaknete, neće vam biti ništa. Oni su u Crnom moru uzrokovali kolaps inćuna, došlo je do velikih potresa u ribarskoj industriji. Nadamo se da do toga u Jadranu neće doći”, kazao je.

dobili stotine snimki

Velik je broj meduza na Jadranu, znanstvenica objasnila što se događa

Govoreći o tome zašto je više meduza i rebraša u Istri i na Kvarneru, rekao je da je Istra poznata po tome što je to Sjeverni Jadran i što je plitko more.

“To je jedna uobičajena pojava za područje Istre. Ono što je problem u Istri je neodstatak tih vjetrova. Ako ovakva situacija potraje, možda oni ostanu tamo i možda i u većim količinama nego sada”, ističe.

Morski psi

Kratko je prokomentirao i napad morskih pasa na ljude u Egiptu.

“Što se tiče slučaja u Egiptu, poznavajući povijest napada pretpostaviti je da se radi o vrsti koja ne živi u Jadranu”, objašnjava.

Dodaje da s kolegom iz Slovenije trenutno radi na radu o morskim psima u Jadranu i kaže da su izbrojali 34 vrste koje stalno žive ili povremeno dolaze u Jadran.

“Od te 34 vrste tri su potencijalno opasne, a to su psina dugonosa i atlantska psina. Jedini problem kod nas je bila velika bijela psina koja prati jata tuna koji su bila glavna hrani. Zadnji smrtnosni napad je bio 1974. Nakon toga je bio samo još jedan napad 2008. godine koji nije bio smrtnosan. Jadran je puno sigurniji od ostalih mora”, objasnio je Soldo.