Zahvaljujući prostranim neobrađenim površinama nezagađenog tla i povoljnim klimatskim uvjetima Istra ima sve preduvjete da postane regija-proizvođač najkvalitetnije zdrave hrane i vrhunska ekološka turistička destinacija. Od uzgoja biohrane, za kojom vrtoglavom stopom raste potražnja u cijelom svijetu, u Istri bi moglo živjeti nekoliko stotina obitelji, a ekoproizvodi mogli bi postati izvorni istarski brend koji bi se plasirao u turizmu. Nažalost, usprkos velikom potencijalu, potražnji i dobroj volji poljoprivrednika, u Istri postoji samo 7 certificiranih ekoproizvođača: tri voćara, dva maslinara, jedan pčelar i jedan ekostočar. Istaknuo je to na skupu “Znanjem do održivog razvoja gospodarstva” Nenad Kuftić, prvi istarski certificirani ekoproizvođač. Na studijskom danu posvećenom zdravoj hrani on i Zlata Nanić, voditeljica prvog ekoimanja u Hrvatskoj, iznijeli su svoja pionirska iskustva, te ukazali na probleme, poput nedovoljnog ulaganja u ekološko sjemenje i sadnice autohtonih domaćih sorti. Izlagači su podsjetili na ideju da se u Hrvatskoj, koja ima idealne uvjete za to, proizvodi sjeme ekološke paprike za cijeli svijet, koja je zasad neslavno propala. Govorilo se i o ostalim nedostacima hrvatske poljoprivrede, poput prevelike usitnjenosti zemljišta, zbog čega manji proizvođači, koji nisu udruženi u zadruge, ne uspijevaju kandidirati projekte za inače vrlo izdašna sredstva europskih fondova. I dok se pulska tržnica opskrbljuje većim dijelom skupim uvoznim voćem istarski su se ekoproizvođači založili za veća ulaganja u zdravu hranu. “U Istri još nema nijednog ekološkog agroturizma, ekohotela, ekorestorana. Pokretanje privatnih biznisa u proizvodnji zdrave hrane, koja će još dugo vremena biti vrlo profitabilan biznis: od ekoimanja preko trgovina zdrave hrane, do poslova certificiranja, savjetovanja i plasmana ekohrane u turizmu i inozemstvu, dodatno će pridonijeti smanjenju nezaposlenosti u Istri”, zaključeno je na skupu.