Cijena plina bi u tri godine mogla porasti za čak 40 posto, procjena je konzultantske kuće A.T. Kearney. No, već od 2015. bi se cijena trebala strmoglaviti i za 60 posto zbog povećane ponude kroz nove plinovode i novoizgrađene LNG terminale. Krajnji rezultat bit će porast važnosti trgovine plinom na globalnom i europskom tržištu, kažu energetski analitičari.

“Trenutačno se, kako zbog crpljenja zemnog plina, tako i zbog proizvodnje ukapljenog prirodnog plina, plinska infrastruktura jako širi. Uslijed viška ponude plina diljem svijeta, A.T. Kearney predviđa snažan pad cijene plina od 60 posto, od 12 do 15 eura po MWh od 2015. godine. Shodno tome očekuje se povećanje važnosti plina kao izvora energije s godišnjom stopom rasta od 1,7 posto na globalnoj razini, te nešto sporijim rastom od 0,4 posto godišnje u Europi, zbog sve manje potrošnje plina za potrebe grijanja”, kaže Tomislav Čorak, stručnjak za energetiku i telekomunikacije u jugoistočnoj Europi u A.T. Kearneyu. U toj konzultantskoj kući podsjećaju da se model formiranja cijene plina u skladu s cijenom nafte pojavio prije 40 godina za vrijeme Hladnog rata, kako bi se nafta zaštitila od konkurentnog energenta, koji je u velikim količinama stizao u Europu iz ondašnjeg Sovjetskog Saveza. Čorak vjeruje kako će u 2015. godini, ako ne i ranije, u određivanju cijena nad zastarjelim modelom prevladati trgovanje plinom na spot tržištu. “Zbog naglog smanjenja potrošnje plina nakon financijske krize te procvata tržišta ukapljenog prirodnog plina, proizvođači plina će morati agresivno tražiti nove kupce. U toj potrazi okrenut će se od vezivanja cijene plina u ugovoru uz naftu, prema formiranju cijene plina na otvorenom tržištu. Vertikalno integrirani modeli poslovanja će jednostavno postati sve manje zanimljivi jer su manje fleksibilni”, objašnjava Čorak.