Uz mjesečni pad kao sezonsku značajku za ovo doba godine, prvi pokazatelji zaposlenosti u siječnju u međugodišnjim usporedbama potvrđuju nastavak pozitivnih kretanja na tržištu rada.

Na kraju prošlog mjeseca Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) bilježi 1.568.927 osiguranika, što je za oko 2740 manje nego na kraju prosinca, ali u odnosu na lanjski siječanj riječ je o povećanju za 37.238 osoba ili 2,4 posto.

Usporede li se preliminarne brojke s kraja ovogodišnjeg siječnja s istim razdobljem unazad dvije godine, kad još nije bila proglašena pandemija, broj osiguranika danas je veći za 30.306 ili dva posto.

Nasuprot mjesečnom smanjenju ukupnog broja osiguranika, u više je djelatnosti i u usporedbi s prethodnim mjesecom njihov broj povećan; najviše u obrazovanju (za čak 2217), ali za po nekoliko stotina porastao je i broj osiguranika u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji te kategoriji Stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti.

Među skupinama djelatnosti koje i na početku ove godine bilježe rast su npr. i Informacije i komunikacije u kojima je broj osiguranika tijekom proteklog mjeseca povećan za 156.

To je, međutim, relativno gledano (s obzirom na ukupno nepunih 54 tisuće osiguranika) osjetno veće mjesečno povećanje nego što je to porast (za oko 270) broja osiguranika u prerađivačkoj industriji koja s više od 245 tisuća osiguranika predstavlja najveći “blok” u pogledu zaposlenosti.

Tako, primjerice, u međugodišnjim usporedbama relativno najveći rast zaposlenosti bilježi ICT sektor. U odnosu na lanjski siječanj u njemu broj osiguranika povećan za više od 4100 ili 8,3 posto.

A kako je to jedna od ne baš brojnih djelatnosti u kojima je zaposlenost rasla i u prvoj godini pandemije, u usporedbi sa siječnjem 2020. (mjesec dana prije potvrde pojave koronavirusa) današnji je broj osiguranika u ICT-u za više od 12,7 posto ili za 6100 osoba veći nego uoči pandemije.

Postotnim rastom u odnosu na prije dvije godine taj sektor prati građevinarstvo (+9,4 posto), no kako ono zapošljava više nego duplo više ljudi, u apsolutnim brojkama u građevinarstvu je nominalno najviše porastao broj osiguranika – u odnosu na siječanj 2020. povećan je za gotovo 11 tisuća, na današnjih 127.621.

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti također su jedna od skupina s iznadprosječnim rastom broja osiguranika. Prema preliminarnim podacima HZMO-a u odnosu na lanjski siječanj ih je 6 posto više, što je pak u apsolutnim brojkama godišnje povećanje za više od 5600 (na ukupno gotovo 99 tisuća), a tek nešto manje je postotno i apsolutno povećanje u odnosu na predpandemijski siječanj 2020.

U odnosu na lanjski siječanj u ICT-ju u broj osiguranika povećan je
za više od 4100 ili 8,3 posto/M. Lukunić/PIXSELL

Iznadprosječan 5-postotni rast broja osiguranika u odnosu na lanjski i preklanjski siječanj bilježe i Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, a tek nešto manji postotni rast bilježi se i u kategoriji Obrazovanje s gotovo 122.800 osiguranika, što je npr. 5560 više nego unazad dvije godine.

Istodobno, prerađivačka industrija danas ima samo 0,8 posto više osiguranika nego prije krize, a ostaje primijetiti i da je u djelatnostima klasificiranim u Javnu upravu i obranu te obvezno socijalno osiguranje osiguranika 2,7 posto ili 3364 manje nego prije dvije godine.

Inače, i podaci HZZ-a o prijavljenim slobodnim radnim mjestima, kao i vrijednosti OVI indeksa koji potražnju za radom prati kroz online oglašavanja sugeriraju nastavak rastuće potražnje za radnicima. Početko tjedna objavljena vrijednost OVI indeksa za siječanj upućuje da se tijekom prošlog mjeseca tražilo za četvrtinu radnika više no prije pandemije.