U Hrvatsku se žele doseliti deseci tisuća mladih iz Južne Amerike

Autor: Poslovni.hr/Hina , 16. veljača 2022. u 10:15
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

U Hrvatsku se žele se doseliti deseci tisuća mladih iz Južne Amerike, piše u srijedu Večernji list, navodeći da je potomcima naših iseljenika problem jezik, a ne postoje ni programi za njihovu integraciju i snalaženje.

Hrvatska je u vrhu Europske unije po uvozu stranih radnika izvan EU s obzirom na broj stanovnika, no jesmo li sposobni uvoziti strane studente, istraživače i privući potomke naših iseljenika na koje će se ciljati migracijskom politikom koja je u izradi?

Još prije pandemije Hrvatska je bila iznad prosjeka EU po uvozu stranih radnika izvan EU jer smo na svakih 1000 stanovnika uvezli njih 12 dok je EU u prosjeku uvozila 7 stranaca izvan Unije na 1000 stanovnika, a lani smo imali 81 tisuću državljana trećih zemalja s odobrenim boravkom, piše Večernji list.

No, drugo je pitanje možemo li privući strane studente i potomke iseljenika, a ne samo nižeobrazovane radnike, jer razvijene zemlje selektivnom imigracijskom politikom itekako vode računa da privlače mlade obrazovane ljude. U tome prednjače Irska, Britanija, Francuska i Njemačka.

Bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš ističe da su u vrijeme kada je vodio bolonjski proces mnoge zemlje, uključujući i susjedne Sloveniju, Austriju i Mađarsku, vodile politiku privlačenja stranih studenata.

Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti, ističe da sudeći prema novim istraživanjima na kojima je radila postoji veliki interes doseljavanja u Hrvatsku treće i četvrte generacije potomaka iseljenika, osobito visokoobrazovane populacije iz Južne Amerike i Australije.

Naša administracija ne olakšava im dolazak, ne postoje programi za njihovu integraciju i snalaženje ili pomoć pri njihovu zapošljavanju, a nama nedostaje radnika. Kad govorimo o stranim istraživačima, Hrvatska u budućnosti ima tu šansu jer je pandemija promijenila način života i posla i ljudi mogu lijepo živjeti u Hrvatskoj i na otocima, a raditi za australske ili američke tvrtke, govori Perić Kaselj, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.

Komentari (1)
Pogledajte sve

To je vrlo povrsno napisati da smo uvozili i da uvozimo toliko radnika izvan EU naspram zemalja EU.

Jednako tako mozemo reci da nam BDP raste nevjerovatno brzo ali taj, novac ide za korupciju i 5% najbogatijih ali i inflaciju, tako da je korist drustva nikakva.

Spomenuti ljudi izvan EU su oni iz BiH i Srbije kojima treba nasa putovnica da sto prije pobjegnu iz HR u zemlje gdje se postenije placa rad prema trudu a ne kao u HR.

New Report

Close