Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak pozvao je danas na hitni sastanak hrvatske aluminijaše. Gubitaš Aluminij iz Mostara prošloga je tjedna, naime, zaprijetio gašenjem proizvodnje, pa je u šibenskom TLM-u, Aluflexpacku, brojnim kooperantima i prijevozničkim tvrtkama, čak i u Luci Ploče, nastala konsternacija.

Aluminij koji iz Mostara stiže u Hrvatsku znači život za niz ovdašnjih tvrtki. Najveća je TLM Tvornica valjanih proizvoda, koja ima 250 milijuna eura prihoda, od čega 90 posto u izvozu. Ugroženo je oko 5000 radnih mjesta u Hrvatskoj, pa Vlada kani odmah intervenirati. Aluminij generira gubitke koji ne mogu biti pokriveni temeljnim kapitalom, pa je prošloga četvrtka Uprava sazvala sjednicu Nadzornoga odbora na kojoj će predložiti zastoj proizvodnje jer rad u sadašnjim uvjetima, tvrde, više nije moguć. Pritišću ih, s jedne strane, povijesno niska cijena aluminija, koja se formira na globalnoj razini na London Metal Exchangeu, te s druge strane visoka cijene električne energije, ali i neriješeno vlasničko stanje te time uzrokovan nedostatak novca za ulaganja. Godinama traju vlasnički prijepori o paketu od 44 posto vlasništva malih dioničara i 44 posto Federacije BiH, no jedno je sigurno: Hrvatska ima 12 posto Aluminija.

Kako naš izvor tvrdi, Milanovićeva Vlada sve će učiniti da se u razgovorima s BiH dođe do rješenja kako bi Aluminij opstao. Problem tehnološki povezanih tvrtki iz Hrvatske i one mostarske nije bez razloga eskalirao uoči samog ulaska Hrvatske u EU. Od 1. srpnja mijenja se režim te HEP više neće moći prodavati struju po povlaštenoj cijeni Aluminiju. Beneficije bi trebale otići u povijest, mišljenje je hrvatske antimonopolske agencije."HEP isporučuje struju Mostaru po cijeni od 49 centi koju je odredila HERA, no nakon ulaska Hrvatske u EU morao bi po tržišnoj cijeni, koja trenutačno iznosi 54 centa. Hrvatska i BiH, koji slijedom svojih vlasničkih prava u Aluminiju imaju kvalificiranu većinu od 56 posto, mogu spriječiti njegovu propast koja bi imala izuzetno negativne posljedice i u BiH i u Hrvatskoj", tvrde u TLM-u, dodajući da isti interes imaju i drugi koji rade s Mostarom: Glencore International, Feal, Pressal, Luka Ploče, HŽ, autoprijevoznici…

Te isporuke struje namijenjene su isključivo proizvodnji sirovine koju mogu koristiti TLM-ove tvornice za valjanje i prešanje aluminija. Iako je HEP-ova cijena za Mostar u usporedbi s drugim korisnicima u Hrvatskoj povoljnija i nosi naziv povlaštene (49 eura/MWh plus prijenos), iz TLM-a tvrde da je to znatno iznad tržišne cijene po kojoj se dobavlja struja drugim elektrolizama u svijetu i u Europi. Maksimalna cijena elektrolize, primjerice, u Europi je 40 eura/MWh plus prijenos. Struja, pak, koju Aluminij dobavlja radi proizvodnje za druge kupce iz Elektroprivede Hercegovine navodno je još viša od HEP-ove – 57 eura/MWh, uključujući trošak prijenosa.

S obzirom na to da tvrtka kupuje godišnje struju u vrijednosti većoj od 100 milijuna eura, 25 posto viša cijena energije od prosječne, u odnosu na konkurenciju, Mostaru čini godišnje gubitke od 30 milijuna eura. Gubici su tako došli do grla, a ako se problemi, od vlasničkih nadalje, ne riješe i tvornica se zaista zatvori, Šibenik kao proizvodna lokacija ne bi mogao opstati. Iz TLM-a nam je potvrđeno da će u tom slučaju zbog tehnološke ovisnosti doći do zatvaranja Tvornice valjanih proizvoda, što će u nerješive probleme dovesti i Aluflexpack. Razina proizvodnje vratila bi se, naime, na onu od prije privatizacije, što nije dovoljno da bi tvrtka nastavila raditi. Moguće je da samo preživi manji dio Tvornice prešanih proizvoda.

Banski dvori za Mostar

Otvorili bi put ulagačima u Aluminij

Banski dvori spremni su braniti mostarsku proizvodnju aluminija na više načina, pa tako i otvaranjem puta zainteresiranim privatnim investitorima iz Hrvatske koji su spremni ući u vlasništvo Aluminija. Vlada je svjesna, navodi naš izvor, nužnosti aktivne politike u rješavanju problema Aluminija. To se ne može prepustiti tržištu, to više što i EK očekuje na jesen revidiranu industrijsku politiku i načine na koje će pomoći i europskoj aluminijskoj industriji u dijelu kao što su uvozne carine i dugoročni ugovori o energiji.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’