U Hrvatskoj je ukupno 219 oboljelih od plućne hipertenzije – rijetke i po život opasne bolesti koja uništava pluća i srce, a od koje u svijetu čak sedam puta češće obolijevaju žene u mlađoj životnoj dobi, istaknuto je u povodu obilježavanja Međunarodnog dana plućne hipertenzije.

Istraživanje

Nova studija: 99 posto automobila sadrži po zdravlje opasne dijelove

Plućna hipertenzija je visok krvni tlak u krvnim žilama koje opskrbljuju pluća zbog kojeg zidovi plućnih arterija postaju zadebljani i kruti te se ne mogu širiti kako bi omogućili potreban protok krvi, a što predstavlja povećan napor za desnu stranu srca te može dovesti i do zatajenja srca.

Riječ je o teškoj bolesti čija je prognoza lošija od one za većinu karcinoma, a najčešći simptomi su kratkoća daha, umor, vrtoglavica, bol u prsima, ubrzan ritam srca, oticanje nogu. Do postavljanja prave dijagnoze nerijetko je potrebno i do tri godine, što dodatno otežava daljnje liječenje.

“Svi znamo koliko nedostaje obiteljskih liječnika koji su prvi na liniji kada im se pacijent obrati za pomoć. S druge strane, duge liste čekanja samo otežavaju, odnosno, produžuju to postavljanje dijagnoze”, istaknula je predsjednica KOHOM-a Nataša Ban Toskić na konferenciji za medije.

Obiteljski liječnici bi, kaže, trebali imati priliku prioritetno naručiti pacijenta u bolnicu kada posumnjaju na rijetku bolest te da bi bilo dobro kada bi mogli odmah telefonski rješavati daljnje pretrage kod bolničkih kolega, kako bi se izbjeglo dodatno čekanje kod pulmologa ili kardiologa.

Plućna hipertenzija pogađa ljude svih dobnih skupina, a može nastupiti samostalno, biti uzrokovana drugim bolestima srca i pluća ili biti povezana s drugim stanjima poput bolesti vezivnog tkiva.

U Hrvatskoj su dostupne potrebne terapije za oboljele, no kada lijek više ne pomaže, posljednja šansa je transplantacija pluća. Prosjek čekanja je 10 do 12 mjeseci, a trenutno čekaju dva kandidata.

Fedža Džubur, specijalist internist Zavoda za respiracijsku insuficijenciju, bolesti plućne cirkulacije i transplantaciju pluća KBC-a Zagreb, rekao je kako je do sada u suradnji s kolegama iz Beča obavljeno 110 transplantacija pluća, no unazad tri godine obavljaju se i samostalne transplantacije, što je ocijenio velikim uspjehom.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Naveo je i kako su patentirana dva nova lijeka za koja se nada da će početkom iduće godine biti dostupni u Europi i kod nas jer bi to značilo veću kvalitetu i produljenje života bolesnika, a možda bi se dio njih i skinuo s liste za transplantaciju. 

Za sve oboljele od plućne hipertenzije, 2. lipnja će se održati maraton u Nacionalnom parku Plitvička jezera na kojem će moći sudjelovati 500 trkača – djece i odraslih. 

Također, u tijeku je veslanje 670 kilometara preko rijeka Mure, Drave i Dunava, a sve kako bi se javnost senzibilizirala s ovom rijetkom bolešću.