U povodu Svjetskog dana socijalne pravde, 20. veljače, sindikati upozoravaju da i u Hrvatskoj raste jaz između bogatih i siromašnih, kojih je sve više a njihovo siromaštvo sve veće, te ističu da su posebno ugroženi mladi i najstariji i poručuju da je u takvim uvjetima socijalna politika veoma važna.

 Nazavisni hrvatski sindikati (NHS) ocjenjuju kako zbilja sve više opovrgava ustavnu opredijeljenost Hrvatske kao socijalne države. Bogatstvo uskog kruga bogatih, ističu, povećava se čak i u krizi, a na drugoj strani raste broj siromašnih i povećava se njihovo siromaštvo; posljednji podatci pokazuju kako je u Hrvatskoj 293.236 nezaposlenih, 1.307.030 zaposlenih, da 25.644 radnika radi bez plaće, a osamdesetak tisuća za minimalnu plaću. Pritom čak 94 posto štednje pripada 20 posto najbogatijih štediša. 

 Sasvim je sigurno, ako se političari Dana socijalne pravde i prisjete, bit će to prigodnjačka, socijalno poželjna politička obraćanja, smatra NHS. "S pravom se pitamo koliko njima uopće znači socijalna pravda. Ako znači barem malo, neka prestanu s jalovim svjetonazorskim i ideološkim razračunavanjima i neka bar tu jalovo potrošenu energiju korisno usmjere u stvaranje preduvjeta za bolji život hrvatskih građana 2016. i sljedećih godina, za ispravljanje dubokih socijalnih nepravdi u koje je utonulo hrvatsko društvo i za istinsku osobnu posvećenost za stvaranje socijalno pravednoga hrvatskog društva", poručuje NHS.

SSSH: Najavljene političke promjene ne smiju biti samo na ekonomskoj politici

 Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) upozorava da bi najavljene političke odluke mogle znatno utjecati na socijalnu sliku Hrvatske. Nova Vlada najavljuje daljnju štednju, rezove i strukturne reforme, fokusirajući se pritom isključivo na pitanja deficita i duga, a zanemarujući glavne razloge zbog kojih i Vlada i državni proračun uopće postoje, a to je da bismo svi živjeli u boljem, uređenijem i pravednijem društvu, ističu u SSSH i ocjenjuju da se socijalno stanje znatno pogoršalo od početka gospodarske krize 2008. te da je posebice ugrozilo mlade. 
 Uz jednu od najvećih stopa nezaposlenosti mladih u Europi (u trećem kvartalu 2015. bila je 41 posto), mladi su ujedno i skupina koja je najugroženija nesigurnim radom (tzv. prekarni rad). Svjedočimo dramatičnom širenju prekarnog rada koji sa sobom nosi nesigurnost, nepredvidivost, nedostojanstveni rad za pojedinca, utječe na rast društvene nejednakosti i siromaštva, a posebno je alarmantno povećanje siromaštva među zaposlenim osobama.
 Zato naglasak ne smije biti samo na ekonomskoj politici jer se ekonomski rast temelji na koordinaciji svih politika, uključujući i socijalnu, a socijalna politika, posebno u krizi, trebala bi pomoći ranjivim i ugroženim skupinama, posebno djeci i mladima koji su budućnost, poručuju iz SSSH.

SUH: Svaki treći građanin stariji od 65 godina siromašan 

 Na rastuće siromaštvo nastarijih upozorava pak Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH), koji je ministrici rada i mirovinskog sustava Nadi Šikić predao peticiju "Glasam protiv siromaštva starijih osoba" s 26.000 potpisa potpore kojom se traži borba protiv socijalne isključenosti i poboljšanje položaja te najugroženije društvene skupine. SUH upozorava kako je svaki treći građanin stariji od 65 godina siromašan te da smo četvrti u Europi po siromaštvu starijih osoba. Navodi da 630.000 umirovljenika (55 posto) ima mirovine niže od 2000 kuna te da je Hrvatska među tri zemlje EU s najnižim omjerom prosječne mirovne u odnosu prema prosječnoj plaći.

U Hrvatskoj stopa rizika od siromaštva 19,4 posto, osma po veličini rizika u EU 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

 Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj, po podatcima Državnog zavoda za statistiku za 2014., jest oko 19,4 posto, a na razini EU-a oko 17 posto, što je svrstava na osmo mjesto i u skupinu zemalja s iznadprosječnom stopom rizika od siromaštva. Hrvatska za socijalnu skrb izdvaja oko 20 posto BDP-a, što je ispod prosjeka EU.

 Najvišu stopu rizika od siromaštva 2014. imala je Rumunjska (25,4 posto), slijede Španjolska (22,2 posto), Grčka (22,1 posto), Bugarska i Estonija (21,8 posto) te Letonija (21,2 posto). Nešto više nego u Hrvatskoj, 19,5 posto bila je stopa rizika od siromaštva u Portugalu. 
 Najniže su, pak, stope rizika od siromaštva zabilježene u Češkoj (9,7 posto), Nizozemskoj (11,6 posto), Danskoj (11,9 posto), Slovačkoj (12,6 posto) i Finskoj (12,8 posto).
 Statistika pokazuje i da je stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu najviša kad je riječ o osobama u dobi iznad 65. Zabrinjava to što 60.000 predškolske djece u Hrvatskoj raste u siromaštvu.
 Prema podatcima Fine, u studenome prošle godine u blokadi je bilo 324.300 hrvatskih građana, što je 463 blokirana više nego u studenome 2014.

Ministrica Juretić: Pozvani smo pridonijeti socijalno pravednom društvu

U povodu Svjetskog dana socijalne pravde, ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić poručila je da su svi pozvani pridonijeti socijalno pravednom društvu. "Socijalna pravda je temeljna vrijednost svakog društva, a Republika Hrvatska je po ustavnom određenju socijalna država. Samim time smo svi pozvani pridonijeti socijalno pravednom društvu u kojem sve osobe uživaju jednaka prava i imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala te ravnopravno sudjelovanje u svim aspektima života", rekla je.

 Pozvala je da se "okrenemo prije svega čovjeku pojedincu, a onda i društvu socijalne pravde i jednakosti te da se osvrnemo oko sebe i sagledamo što možemo učiniti da tako i bude". Iako je potrebna sustavna briga o potrebitima, katkad je dovoljan samo mali korak da ljudski pomognete susjedu, beskućniku, gladnima  i siromašnima. Učinimo taj iskorak već danas jer dobro se dobrim već sutra vraća, poručila je ministrica Juretić.

Humanitarne akcije udruga i civilnog društva za najpotrebitije

 Zbog velikog broja hrvatskih građana koji su se našli na rubu egzistencije, mnoge su udruge pokrenule humanitarne akcije, lokalne zajednice otvaraju socijalne samoposluge, a u pučkim kuhinjama traži se obrok više.

 Još su ugroženija djeca bez odgovarajući roditeljske skrbi, odrasla u domovima i koja žele studirati. Njihovo htijenje prepoznali su u Rotary klubu "Kaptol", koji godinama među ostalim organizira i humanitarne koncerte. 
 Ove godine na Svjetski dan socijalne pravde, pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog koncert će održati "Parni valjak", a sav prihod namijenjen je djeci koja su odrasla u domovima, a studiraju.
 Zbog sve više hrvatskih građana koji su već u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva, u Hrvatskoj je otvoreno i 19 socijalnih samoposluga.

 S druge pak strane podatci govore da se na godinu uništi od 300 do 400 tisuća tona hrane, ili prosječno 90 kilograma po stanovniku. Kada bi se iskoristilo samo 100 tisuća tona, bilo bi dovoljno za sve koji si ne mogu priuštiti potrebne obroke. 

 Svjetski dan socijalne pravde proglasili su Ujedinjeni narodi 2007.