Miševi u izlučevinama nose virus, a ljudi u proljeće više borave u šumi, profesionalno ili radi rekreacije, ili, pak, čiste spremišta i drvarnice u kojima su miševi boravili.
Mišja groznica pojavila se u tijekom proljeća u nekim dijelovima Hrvatske, a u Gorskom kotaru je do sada potvrđeno oko 40 slučajeva, najviše na njegovom zapadnom dijelu, doznaje se u četvrtak iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.
Po riječima voditeljice ispostave tog zavoda u Delnicama, epidemiologinje Marinke Kovačević, manji dio oboljelih je hospitaliziran, a većina se liječila ili se liječi ambulantno.
Mišja groznica pojavila se u tijekom proljeća u nekim dijelovima Hrvatske, a u Gorskom kotaru je do sada potvrđeno oko 40 slučajeva, najviše na njegovom zapadnom dijelu, doznaje se u četvrtak iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.
Po riječima voditeljice ispostave tog zavoda u Delnicama, epidemiologinje Marinke Kovačević, manji dio oboljelih je hospitaliziran, a većina se liječila ili se liječi ambulantno.
Najviše oboljelih je iz zapadnog dijela Gorskog kotara – Čabra, Fužina, Delnica, Mrkoplja.
Govoreći o ovogodišnjoj pojavi mišje groznice, kazala je da je povećan broj poljskih miševa, koji prenose tu virusnu bolest, vjerojatno radi blage zime i dosta hrane, pa je tako povećana i mogućnost zaraze kod ljudi.
Miševi u izlučevinama nose virus, a ljudi u proljeće više borave u šumi, profesionalno ili radi rekreacije, ili, pak, čiste spremišta i drvarnice u kojima su miševi boravili.
Tražeći hranu, miševi dolaze u blizinu ljudi i naselja, pa je važno ne ostavljati hranu ili ostatke hrane na mjestima na kojim bi im mogli biti dostupni.
Tijekom boravka u prirodi i na otvorenom potreban je oprez, a virus se, osim udisanjem, može prenijeti i neopranim rukama, pa potrebno prati ruke, ne dirati usta i oči.
Također, treba izbjegavati ležanje na tlu, a pri čišćenju spremišta ili drvarnica preporuča se koristiti maske i rukavice.
Po riječima Marinke Kovačević, među simpromima mišje groznice su povišena tjelesna temperatura, zimica i tresavica, glavobolja, bolovi u slabinskom predjelu, odnosno u predjelu bubrega.
Prema podacima iz Hrvatskog zavoda za javno zdrastvo, mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta.
Bolest uzrokuju hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, u Aziji, od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežito u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.
Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu