Prije godinu dana predsjednik Vlade Zoran Milanović najavio je kako Vlada nakon 1. srpnja i ulaska u EU više neće morati donositi zakone u hitnom postupku dotadašnjim intenzitetom.

Dotad je, obrazložio je premijer, to bilo logično i opravdano radi što bržeg usklađivanja sa standardima EU, ali ta praksa, unatoč najavi, nije prekinuta. Prema podacima iz Vlade, od 1. srpnja prošle godine Saboru je upućeno ukupno 260 zakonskih prijedloga, a od toga čak 157 ili 60 posto po hitnom postupku. Podjednak je odnos bio i u prethodnih godinu dana. Od srpnja 2012. do ulaska u EU od 320 zakonskih prijedloga njih je 196 gurnuto u hitnu proceduru.Nezadovoljstvo tom praksom prije odlaska na godišnje odmore javno je iskazao predsjednik Sabora Josip Leko, iz čijih je podataka vidljivo i da je ta praksa još izraženija u ovoj godini, u kojoj je na ad hoc usvajanje upućeno čak 80 posto zakona.

Iz Vlade objašnjavaju da su razlozi za hitni postupak donošenja u činjenici da se tim načinom usvaja velik dio zakonskih rješenja koja se usklađuju sa zakonodavstvom EU, kao i "zakoni iz područja gospodarstva kad je riječ  o važnim gospodarskim interesima". No, upravo gospodarstvenici najviše su nezadovoljni tolikim posezanjem za ekspresnim postupkom usvajanja zakona jer se tako ne stignu sagledati svi aspekti, pa se nerijetko po hitnom postupku i korigiraju ranije hitno doneseni zakoni. Čelnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) stalno upozoravaju na problem koji  donosi Vladina praksa ubrzana donošenja zakona.

Posebice to pogađa manje poduzetnike, koji, kako ističe Petar Lovrić, predsjednik HUP-ove udruge malih i srednjih poduzetnika, sami nemaju vremena pratiti toliki broj zakona, pravilnika i uredbi, a nemaju ni prostora u ekonomskoj računici za angažman pravnika.Lovrić upozorava i na propust u ispunjavaju obveze Vlade da pri predlaganju svakog zakona utvrdi i procjene učinka. "Ona radi samo proračunski utjecaj, no obveza koju je preuzela znatno je šira, uključuje i gospodarski i socijalni aspekt", ističe Lovrić. Uoči prve sjednice nakon godišnjih odmora i gospodarstvenici apeliraju na to da hitnu proceduru u donošenju zakona, kako je zakonski i predviđeno, Vlada koristi kao izuzetak, a ne redovitu praksu.