Iako je 2017. globalno bila obilježena rastućim političkim tenzijama, bila je to gotovo savršena godina za ulagače, stoji u Izvješću o globalnom bogatstvu koje je jučer predstavio Allianz. 

Sve više milijunaša
Gospodarski oporavak koji je uslijedio nakon financijske krize kulminirao je sinkroniziranim preokretom širom svijeta, a financijska tržišta funkcionirala su snažno, osobito dionička tržišta. Kao posljedica toga, kažu u  Allianzu, financijska imovina kućanstava povećala se za značajnih 7,7%. Globalna bruto financijska imovina povećala se na 168 tisuća milijardi eura. 

Michael Heise, glavni ekonomist Allianza, komentirao je da je prošla godina bila dobra za štediše. "Postkrizno razdoblje konačno je iza nas. Prošla su vremena kada je iznimno ekspanzivna monetarna politika omogućivala kontinuirani i stalni rastući trend na financijskim tržištima. Znakovi su već zabrinjavajući: rastuće kamatne stope, trgovinski sukobi i sve raširenija populistička politika uzrokuju tenzije i turbulencije. Siječanj 2018. je već ostavio gorak okus u ustima", kaže Heise.

Financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je za samo 2,6% u 2017., što je najslabiji rast u šest godina i daleko je ispod regionalnog prosjeka. Glavni krivac za te slabije rezultate je pad vrijednosti dionica u Hrvatskoj. 

Jako loši u regiji
Nasuprot tome, imovina iz osiguranja i mirovine mjerila je zdravi rast od gotovo 10%. Kao posljedica toga, njezin udio u portfelju imovine dodatno se popeo na 26%. U posljednjih 10 godina taj je udio više nego udvostručen. Istovremeno, obveze su se povećale za jedan posto, što je prvo pozitivno povećanje od 2011.

Omjer duga kućanstava, međutim, nastavio je padati na 36%, tek nešto iznad regionalnog prosjeka istočnoeuropskih članica EU. S neto financijskom imovinom po stanovniku od 9980 eura, Hrvatska je dospjela na 33. mjesto na popisu najbogatijih zemalja svijeta na čijem čelu su Švicarska i SAD. Lani smo s 9100 eura bili na istoj poziciji. U regiji vode Češka i Slovenija, a Hrvatska je šesta.