Razine plaća u privatnim nasuprot državnim tvrtkama često su predmet polemika, a najnoviji prilog za njih stigao je iz Fine.

Stotinjak tisuća zaposlenih u tvrtkama u državnom vlasništvu za svoj je rad lani u prosjeku dobivalo više od trećine veće mjesečne neto plaće u odnosu na zaposlene kod privatnih poslodavaca, pokazuje Finina analiza financijskih izvještaja poduzetnika (obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguranja). Kod blizu 900 državnih 'poduzetnika' prosječna je plaća stotinjak tisuća zaposlenih iznosila 6234 kune, dok je oko 650 tisuća zaposlenika kod 102.000 privatnih poduzetnika u prosjeku bila 4529 kuna.

Na razini svih poduzetnika prosjek je bio 4878 kuna. Dok su privatne tvrtke razinom plaća ovaj put bile 7,2 posto ispod prosjeka, one u mješovitom vlasništvu prosjek su malo podigle jer je oko 75.000 zaposlenih u 'mješovitim' tvrtkama lani imalo 6100 kuna plaće, odnosno tek malo niže od 'čisto' državnih tvrtki. Kako ističu analitičari Fine, najmanje obračunate plaće bile su kod malih i ujedno najbrojnijih poduzetnika (4063 kune). Istodobno, kod srednjih su bile 7,4% iznad prosjeka, a s gotovo 6000 kuna prosječne plaće veliki su poduzetnici od prosjeka odskakali gotovo 23 posto.

Finina analiza, na žalost, ne bavi se specifičnostima, odnosno razlikama između tih skupina poduzetnika u pogledu obrazovne strukture, broja radnih sati i slično. No, ako je suditi prema nedavno objavljenu radu stručnjaka Ekonomskog instituta na tu temu, razlike između privatnog i  javnog sektora u udjelima viših stupnjeva obrazovanja daleko su izraženije kad je posrijedi 'uži' javni sektor (školstvo, zdravstvo) dok državna poduzeća ne odstupaju previše udjelom obrazovanijih u odnosu na privatna.

Uz to, prema EIZ-u, u privatnom se sektoru za plaću u prosjeku radi više sati. Nasuprot tome, računa se da je praksa prikrivenih isplata učestalija kod (malih) privatnih poduzetnika, no pouzdanih podataka nema. Kako bilo, najviše su plaće u nekoliko djelatnosti u kojima je država vlasnički jako prisutna. Prednjače dva energetska biznisa, nafta i struja, a slijede ih IT i financijski sektor te nekretninski biznis.