U proteklih desetak godina država je domaćim cestarima podijelila gotovo 57 milijardi kuna jamstava za kreditna zaduženja. Budući da se od ove godine cjelokupne obveze tih tvrtki računaju u javni dug Hrvatske koji je zbog toga i eksplodirao na 77 posto BDP-a, Vlada mora izraditi Strategiju upravljanja javnim dugom, upozorio je Institut za javne financije. U sklopu tog dokumenta posebno treba voditi računa o rizicima dospijeća i iznalaženju načina kako refinancirati njihove obveze.

Jamstva šakom i kapom

Od 2001. do 2013. tvrtkama iz cestovnog prometa odobreno je 80 jamstava u iznosu 56,7 milijardu kuna. Od toga je čak 8 milijardi kuna odobreno 2011., a samo u 2009. Vlada je potpis stavila na čak 9 različitih garancija tim tvrtkama, pokazuje analiza Ante Baje i Jelene Petrušić na temelju godišnjih izvješća. Najviše jamstava od čak 35,3 milijarde kuna dobio je HAC, slijedi HC s 11,4 milijarde te ARZ s 10,1 milijardu kuna.

Nepromišljeno zaduživanje

Razloge zašto je strategija upravljanja javnim dugom nužna oslikava činjenica da su dugovi cestara dosegnuli gotovo 12 posto BDP-a ili 38,9 milijardi kuna, od čega većina dospijeva u idućih nekoliko godina. Primjerice, HC-u u iduće četiri godine dospijeva gotovo polovica svih kredita, što je 4,5 milijarde kuna. U idućih pet godina HAC-u mora pronaći gotovo 18 milijardi kuna od čega ove godine gotovo 5 milijardi, dok ARZ-ove obveze u tom razdoblju dosežu još dvije milijarde kuna. Samo u tri godine, 2017. 2018. i 2019. na naplatu već sad financijski slabim tvrtkama stiže čak 17,2 milijarde kuna.

Uz nepovoljne rokove dospijeća do čak 2034. i neproporcionalnu izloženost domaćim bankama uz zapostavljanje inozemnih kreditora, prosječna cijena duga kreće se od 6 do 7 posto i denominirana je najvećim dijelom u euru i time otvorena valutnom riziku, samo su neki od nevjerojatnih propusta domaće cestogradnje.