Adris, uz uvjet da zadrži strateški paket (25 posto plus jednu dionicu) u Croatia osiguranju (CO) kroz postupak dokapitalizacije može dovesti još jednog suvlasnika, a u odabiru budućeg partnera potpuno je samostalan.

Ovakav neočekivani rasplet povijesne nacionalne transakcije, s obzirom da se ovaj podatak nije mogao naslutiti ni u javnom natječaju o prodaji Croatije, ni iz podataka o Adrisovoj ponudi, otkriva kupoprodajni ugovor potpisan 6. ožujka i objavljen na internetskim stranicama Vlade. Štoviše, ovo nije i jedini detalj iz ugovora koji je iznenadio zaposlenike i dioničare Croatije. Djelatnici Croatia osiguranja međutim, nisu pripravni javno istupati, ali nezadovoljstvo vrije među njima dok neslužbeno "rogobore" zašto i oni ne bi imali pravo kupnje dionica. Novog vlasnika podsjećaju da je i Adris nastao na temeljima radničkog dioničarstva te priželjkuju da se takav model preslika i na CO.

Zato je izravan Ozren Matijašević, lider Hrvatske udruge sindikata, središnjice u koju je uključen i sindikat CO. Proziva Vladu i smatra neprihvatljivim što je dopustila da Adris Croatiju može podijeliti s još nekim investitorom, a istodobno uskraćuje zaposlenicima i široj javnosti da se uključe u kupnju dionica. Najavljuje kako se sindikat koji vodi ne namjerava pomiriti s odlukom, već će pokušati izboriti "narodne dionice". Podsjećamo, Adris je otkupio paket sa 39,7 posto redovnih dionica CO što je platio 905 milijuna kuna, dok je za dokapitalizaciju ponudio 840 milijuna kuna. Temeljem toga treba biti izdano 113.349 novih redovnih dionica. Po onome što je Vlada prije potpisa kupoprodajnog ugovora javno komunicirala, Adrisu bi zaključno pripalo 60 posto dionica, a u portfelju države ostalo bi 28 posto. Kupoprodajni ugovor, pak, otkriva da je moguće uvođenje u suvlasništvo trećeg partnera po izboru Adrisa, i to na način da "sudjeluje u povećanju temeljnog kapitala CO pod uvjetom da Adris preuzme onoliko novih redovnih dionica koliko mu je potrebno da nakon provedenog povećanja temeljnog kapitala drži barem strateški paket te da za te dionice uplati ulog koji odgovara razmjernom dijelu iznosa dokapitalizacije".

Treća osoba po tim bi odredbama iz ugovora preuzela sve ostale redovne dionice iz dokapitalizacije i za njih uplatila ulog koji odgovara preostalom dijelu iznosa dokapitalizacije. Nadalje u ugovoru stoji i da odredbe Dioničarskog ugovora neće obvezivati tu treću osobu koja bude sudjelovala u dokapitalizaciji, a ukoliko ona pravodobno ne uplati novac za dokapitalizaciju CO, Adris ima obvezu i za njih uplatiti odgovarajući ulog.  Na izravan upit neka pojasne što znači opcija po kojoj Adris u dokapitalizaciju može uvesti još jednog suvlasnika CO iz Banskih dvora i rovinjske tvrtke stigli su neslužbeni, no oprečni odgovori. Vlada je ovakvim "zapletom" navodno ostavila prostor za eventualni ulazak u CO za mirovinske fondove ili za Europsku banku za obnovu i razvoj.

Iz Adrisa su, pak, poručili da su u ovaj posao ušli sami i usto su podsjetili na izjavu predsjednika uprave Ante Vlahovića kako od Croatije namjeravaju stvoriti regionalnog lidera. Međutim, u poslovnim kuloarima već se danima kao najizgledniji partner Adrisu u ovom poslu spominje Emil Tedeschi i njegova Atlantic Grupa. Uz trećeg suvlasnika CO ugovor otkriva još dva znakovita detalja. Prvi je da bi država Adrisu mogla platiti odštetu ukoliko se dokažu nepravilnosti vezane uz ispravak vrijednosti imovine Croatia osiguranja koji je provodila još aktualna uprava, predsjednik Krešimir Starčević i član Ivan Fabijančić, a temeljem kojega je vrijednost imovine umanjena za više od 300 milijuna kuna.

Druga je postupak koji se vodi pred Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja radi dvojbe o udruživanju desetak društava u kartel i zbog čega bi, bude li ocjena Agencije negativna, kazna mogla biti u rasponu od jedan do 10 posto od godišnjeg prihoda CO. Vlada se međutim, ugovorom najprije obvezala da "Adris ima pravo postaviti zahtjev za naknadu štete samo ukoliko vrijednost jednog ili više kumuliranih zahtjeva prelazi iznos jedan posto od kupoprodajne cijene", da bi odmah u nastavku navela da je "ukupna odgovornost za naknadu štete vezane uz ispravak vrijednosti imovine ograničena na 15 posto kupoprdajne cijene".  Sindikalac Matijašević posebno je srdit na ovaj dio ugovora. Vlada je, ističe, Croatiju prodala u bescijenje, a sada se još obvezala i na odštetu, pa ukoliko je isplati, prodajna cijena CO mogla bi se urušiti na svega 500-600 milijuna kuna.  

Riječ regulatora

Još nema konačne odluke

Iz AZTN-a su nam poručili kako ne mogu komentirati tijek konkretnog postupka, te da procjenjivanje visine kazneno upravne mjere prije konačne odluke Agencije, nije uputno jer dovodi u neugodan kontekst i Agenciju i poduzetnike na koje se odnosi. Potvrđuju da maksimalna zakonska kazna za sklapanje zabranjenog sporazuma može biti do 10 posto ukupnog prihoda poduzetnika. Međutim, kažu dalje, oni iz Agencije uporno naglašavaju kako na izricanje upravno kaznene mjere utječe cijeli niz faktora – od vremenskog trajanja povrede do negativnih utjecaja povrede na konkretnom tržištu. Važan faktor je, navode, i suradnja poduzetnika u istrazi s Agencijom. "Dakle, na visinu kazneno upravne mjere utječe cijeli niz parametara koji se promatraju u kontekstu otegotnih i olakotnih okolnosti temeljem kojih se i određuje konačni iznos upravno-kaznene mjere. Primjerice, u praksi EK visina kazne kreće se do maksimalno tri posto ukupnog prihoda", kažu u AZTN.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost