Obnovljivi izvori energije (OIE) su nepoznanica za veći dio javnosti, a u središte pozornosti su ponovno došli s najavama o poskupljenju struje. Naime, kao glavni razlog za više račune uglavnom se isticao rast troškova obnovljivih izvora. 

Odgoda do 2018.
Neznavši kako da riješi ovaj problem, Vlada je odlučila zadržati status quo te odgoditi do 2018. primjenu Zakona o obnovljivim izvorima energije. U javnosti se čak pokrenula polemika trebaju nam li uopće OIE, kakvog efekta oni imaju na gospodarstvo te koja je zapravo cijena zelene energije. U javnom prostoru se mogu čuti razne ocijene i procjene, a čitavu stvar dodatno komplicira činjenica da je tržište električne energije liberalizirano te da ne postoji konstantna cijena struje.

Stoga iz udruge Obnovljivi izvori energije upozoravaju da im medijske spekulacije, kao i izjave političara, uvelike otežavaju posao.  "Već godinama nema novih natječaja za ulazak u kvote OIE, a zadnjih mjeseci i banke odustaju od projekata za koje su odobrile financiranje. Govori se o retroaktivnom uvođenju trošarina na OIE, stvara se atmosfera linča u javnosti s tezom da je s ovim projektima netko mulja ili to još uvijek radi. Činjenica je da je ovo jedan od najtransparentnijih sektora u Hrvatskoj i sve je jasno i svima dostupno", kaže Aljoša Pleić, predsjednik udruge OIE. Dodaje da je stvar bizarnija jer se na naslovnici službene stranice hrvatske misije pri EU pozivaju strani investitori u Hrvatsku upravo s fotografijom vjetroelektrane. U Udruzi smatraju i da je postojeća situacija s naplatom naknade za OIE konfuzna te zbunjuje građane.  

Obračun struje

"Naknada za OIE se sada obračunava na kompletnu potrošnju struje, a ne samo za stvarni udio potrošnje struje koliko dolazi iz OIE. Predložili smo model prema kojem bi na računu umjsto postojeće Naknade za OIE jasno stajalo kolika je cijena struje iz OIE po kWh, kao što se jasno vidi koja je cijena struje na tržištu, ovisno o odabranom modelu i tarifi. To je model kojeg podržavaju i proizvođači OIE kao i operateri na tržištu", a taj model će upravo omogućiti da se omogući daljnji razvoj OIE projekata širom RH na transparentan način u razdoblju ispred nas, ističe Pleić.

Stalno se spekulira i s ukupnom cijenom koju HEP plaća za kilovat energije iz OIE. U ovoj udruzi ističu da je za 2016. godinu prosječna cijena 89 lipa za kWh, te udio od 11% u potrošnji struje, što je javni podatak, a ne kako se u javnosti prikazuje da je ta cijena 4-5 puta veća od tržišne a samim tim da projekti ostvaruju ekstra profite. Projekti u OIE sa poticajnim cijenama se isplaćuju u roku koliko i traje ugovor o otkupu sa HROTE-om, dakle od 10 do 12 ili 14 godina, te su velika večina projektno financirani upravo za to razdoblje. Cijena klasične struje varira na tržištu, a trenutno se kreće oko 43 lipe po kWh. Samo tijekom siječnja, cijena struje na burzi i Hrvatskoj i susjednim zemljama je varirala između 40 i 180 eura po megavatsatu.