Kako su u Jedinstvenom registru računa evidentirana 8.147 otvorena računa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, podaci s kraja rujna pokazuju da je trenutno u blokadi 12,05 posto OPG-ova.
Na kraju rujna ove godine blokirani račun imala su 982 obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), čija su ukupna dugovanja iznosila više od 409 milijuna kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).
Kako su u Jedinstvenom registru računa evidentirana 8.147 otvorena računa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, podaci s kraja rujna pokazuju da je trenutno u blokadi 12,05 posto OPG-ova.
Na kraju rujna ove godine blokirani račun imala su 982 obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), čija su ukupna dugovanja iznosila više od 409 milijuna kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).
Kako su u Jedinstvenom registru računa evidentirana 8.147 otvorena računa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, podaci s kraja rujna pokazuju da je trenutno u blokadi 12,05 posto OPG-ova.
U odnosu na kraj trećeg tromjesečja prošle godine broj blokiranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava je do kraja rujna ove godine smanjen za tri, dok je iznos blokada unazad godinu dana narastao za 9,7 posto.
Finini podaci obuhvaćaju pregled broja blokiranih OPG-ova i iznosa blokada unazad gotovo pet godina, odnosno od kraja lipnja 2011. godine, kada je u blokadi bilo 830 OPG-ova s 222,5 milijuna kuna neplaćenih obveza.
Iz toga proizlazi da je od sredine 2011. do kraja rujna ove godine broj OPG-ova čiji su računi blokirani porastao za 18,3 posto, dok je iznos njihovih blokada povećan za 83,8 posto.
Promatra li se dug OPG-ova po županijama, prema stanju na dan 30. rujna, najzaduženiji su bili OPG-ovi Osječko-baranjske županije, na koje se odnosilo 20,6 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (84,5 milijuna kuna).
Slijede oni Virovitičko-podravske županije s udjelom od 12,5 posto (51,1 milijun kuna), Vukovarsko-srijemske s udjelom od 9,9 posto (40,4 milijuna kuna), Koprivničko-križevačke s udjelom od 8,1 posto (33,3 milijuna kuna) te Sisačko-moslavačke županije s udjelom od 7,3 posto (29,8 milijuna kuna).
Na obiteljska poljoprivredna gospodarstva navedenih pet županija odnosilo se 58,4 posto neizvršenih osnova za plaćanje svih OPG-ova. Ostalih 41,6 posto iznosa raspršeno je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,02 posto u Ličko-senjskoj do 6,5 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, navode iz Fine.
Prema ukupnom broju blokiranih OPG-ova, najviše je blokiranih u Osječko-baranjskoj (21,7 posto) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (14,3 posto).
U odnosu na ukupan broj blokiranih fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost promatrano na razini pojedine županije, najviše je blokiranih OPG-ova u Požeško-slavonskoj (20,9 posto), Koprivničko-križevačkoj (19,1 posto) te Virovitičko-podravskoj županiji (18,3 posto).
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.zanimljivo je da u žitnici Hrvatske( OB i VS ) umjesto da proizvodimo i prehranjujemo pola Europe ( teza preko 50 godina) mi imamo najviše blokiranih OPG-va, a Gazdine perjanice (BLJE;VPIK;PIKV) u gubicima, nešto tu gadno ne štima, kamo poticaji ?
Sve je naštimano tako da banke sjednu na veliki dug, pa im onda država plati u ime dužnika. Ne treba se čuditi, nego čitati. Demokracija je samo drugo ime za socijalizaciju gubitaka.
Nema to ništa s bankama. Tu nešto drugo ne valja. Zakon odnosno zakoni. Nadzor. Spada to pod istu kategoriju kao ispalata novca paušalno i unaprijed, a nitko ne mari da li taj koji dobiva novac uopće išta proizvodi i vraća za taj novac. Ista stvar kao ona suluda priča s onim zemljištima gdje tip s dva svjedoka preuzima zemljišta da bi se preko države sisali EU novci. I to sve otvoreno, po bijelom danu, s papirima – gdje su tu pravosuđe i kompanija?
Poduzetništvo na naš način, kupovanje glasova za iduće izbore.
Sve je naštimano tako da banke sjednu na veliki dug, pa im onda država plati u ime dužnika. Ne treba se čuditi, nego čitati. Demokracija je samo drugo ime za socijalizaciju gubitaka.
Uključite se u raspravu