U odnosu na ostatak svijeta mnogi Europi predbacuju nedostatak ambicija, a slično je kad je Hrvatska u pitanju. No, kada se netko i odvaži pokrenuti svoj posao, ulazi u svijet birokracije i pravila u kojemu se nerijetko teško snaći. Poslovni dnevnik stoga organizira konferenciju Change makers (30. rujna) koja će spojiti lidere na korporativnoj sceni s onima koji su tek krenuli u biznis. Mogućnost je to za razmjenu iskustva, ali i stjecanje važnih savjeta kako održivo poslovati u 21. stoljeću. Veliku ulogu tu igra i područje okolišnog, društvenog i korporativnog upravljanja (ESG).
Na tu temu popričali smo s jednom od moderatorica konferencije Marinom Rožić, glavnom tajnicom Hrvatske gospodarske komore (HGK) i ICC Hrvatska. Ona je za početak pojasnila koje su to prednosti implementacije ESG strategije za poduzeća.
“Iako dugoročno donosi konkurentske prednosti, implementacija za mnoge tvrtke predstavlja izazov. Prednosti su razvoj poslovanja u smjeru održivosti, ušteda troškova, produktivnost zaposlenika i privlačenje talenata, jačanje ugleda kod potrošača, investitora i zaposlenika te poboljšan pristup kapitalu, odnosno zelenim kreditima i javnim sredstvima namijenjenim za održive inicijative i projekte”, pojašnjava, pa dodaje kako HGK ima ESG vodič kao pomoć poduzećima.
“To su praktične smjernice za održivo poslovanje. Vodič predstavlja alat za sve poduzetnike, osobito one koji tek ulaze u svijet poslovanja. Neke od ključnih smjernica odnose se na razumijevanje globalnog konteksta održivosti. Vodič savjetuje da se nove tvrtke upoznaju s temeljnim globalnim okvirima održivosti poput Agende UN-a 2030 i Pariškog sporazuma. Ovi dokumenti postavljaju ciljeve u područjima klimatske odgovornosti, ljudskih prava i dobrog upravljanja te su temelj europskih politika poput Zelenog plana EU, Fit for 55 i Clean Industrial Deal.
Razumijevanje tih ciljeva omogućuje mladim tvrtkama da od početka usmjere svoje poslovanje prema dugoročno održivim praksama. Tu je važno i praćenje regulative i standarda, jer su zahtjevi u području održivosti sve stroži. ESG vodič ističe i važnost, tzv. dvostruke značajnosti što znači da poduzeća trebaju analizirati kako njihovo poslovanje utječe na okoliš i društvo te kako okolišni i društveni rizici utječu na njihovo poslovanje i financijsku stabilnost kako bi donijeli odluke koje podržavaju dugoročnu održivost. Temelj uspješnog poslovnog modela baš je održivost, a investitori, kupci i zaposlenici sve više vrednuju etičnost, transparentnost i odgovornost poduzeća.”
ESG akademija
Pitali smo je i koji bi bili savjeti poduzećima kako da postanu lideri u ESG-u? “Ključno je da se održivost ugradi u samu srž poslovne strategije i kulture. Prvi korak je vizija i predanost uprave da prepozna važnost ESG-a i održivosti te svojim primjerom potiče organizaciju na promjene. Uz to, važno je postaviti ambiciozne, mjerljive ciljeve koji nadilaze zakonski minimum. Vodeće kompanije se primjerice obvezuju na znanstveno utemeljene klimatske ciljeve ili planiraju postati ugljično neutralne do određenog roka. Lideri u ESG području ne zadovoljavaju se postojećim industrijskim standardima, već ulažu u inovacije – od novih tehnologija do poslovnih modela koji promiču cirkularnost i odgovornu potrošnju.
Važnu ulogu ima i transparentnost, iskreno komuniciranje i uspjeha i izazova, uključujući objavu podataka o emisijama, potrošnji resursa i nejednakostima. Neovisne certifikacije, poput ISO standarda, dodatno potvrđuju predanost najvišim normama i olakšavaju usklađivanje s europskom regulativom. Na kraju, istinski ESG lideri djeluju šire od svojih organizacija, uključuju svoje dobavljače u održive prakse, ulažu u lokalnu zajednicu i aktivno sudjeluju u kreiranju boljeg regulatornog okruženja.”
Strateški pristup
Kako poslovanja u Hrvatskoj stoje po pitanju ESG-a u usporedbi s drugima? “Iako je hrvatska poslovna zajednica nešto kasnije krenula s ESG praksama, u usporedbi s nekim zapadnoeuropskim zemljama, u posljednjih nekoliko godina vidljiv je snažan rast interesa i uključivanja. HGK ima inicijative poput ESG akademije kroz koju je do sada prošlo više od 3000 sudionika, tu je i ESG rating koji je potaknuo više od 400 tvrtki da samostalno procijene svoje održive prakse.
Gotovo 170 zatražilo je i detaljnu analizu s preporukama za unaprjeđenje, i to upućuje na sve veću svijest o važnosti održivosti. Nekoliko hrvatskih poduzeća već se istaknulo kao primjeri dobre prakse i na međunarodnoj razini. IT tvrtka Span nalazi se u 91. percentilu globalno prema Bloomberg ESG ocjeni u svojoj industriji, dok je Valamar Riviera sustavno integrirala održivost u cijeli svoj poslovni model. Takvi rezultati pokazuju da strateški pristup ESG-u donosi mjerljive prednosti i globalnu konkurentnost. Ipak, razlike među tvrtkama u Hrvatskoj su i dalje značajne.
Analize pokazuju da je upravljanje okolišnim aspektima i dalje slaba točka, a procjene klimatskih rizika i primjena EU taksonomije prisutne su tek kod manjeg broja kompanija. Manje od 15% tvrtki procijenilo je klimatske rizike, dok ih je samo oko deset posto uskladilo svoje djelatnosti s EU kriterijima održivosti. U usporedbi s razvijenijim članicama EU, Hrvatska još sustiže ESG praksu, no razlika se ubrzano smanjuje”, kaže gospođa Rožić pa govori o značaju ESG-a za budućnost poslovanja i kakvu ulogu u svemu tome imaju žene.
“S ciljem podizanja svijesti o ovoj problematici HGK je ove godine pokrenuo Akademiju pod nazivom ‘Budućnost upravljanja’ koja za ciljanu skupina ima žene koje žele karijerno napredovati. Polaznicama se omogućuje stjecanje dodatnih znanja korporativnog upravljanja i trgovačkog prava te ih se priprema za komuniciranje s medijima, upravljanje ljudskim resursima i pruža im se prilika za umrežavanje i dijeljenje dobre prakse.
Naime, Direktiva (EU) 2022/2381 EP i Vijeća o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama, teži postići uravnoteženiju zastupljenost spolova u upravnim odborima uvrštenih društava u svim državama članicama EU. Brojne studije govore u prilog tome da rodna raznolikost na najvišim upravljačkim pozicijama može pridonijeti poboljšanju financijske izvedbe i profitabilnosti trgovačkih društava. Unatoč činjenici da žene u Hrvatskoj čine čak 60 posto osoba s visokom stručnom spremom, broj žena na rukovodećim pozicijama ne prati taj postotak.
Prema podacima iz 2023. u tvrtkama izlistanim na Zagrebačkoj burzi, ukupni udio žena u nadzornim odborima bio je 23 posto, a u upravama tek 16 posto. To je daleko ispod cilja predvođenog Direktivom o rodnoj ravnoteži, sukladno kojoj bi trgovačka društva uvrštena na burzu do 2026. trebala nastojati osigurati najmanje 40 posto neizvršnih direktorskih položaja (UO i NO) ili 33 posto na svim direktorskim pozicijama u tvrtkama. Upravo iz tog razloga, zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima propisani su kriteriji za uspostavu uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca u organima trgovačkih društava”, zaključila je.
Uz ESG poslovanje, važan segment za tvrtke je i digitalizacija. O tome nam govori Ines Rukljač, direktorica Centra za digitalni razvoj HGK-a.
“Digitalizacija je temelj transformacije gospodarstva. Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina ostvarila važan iskorak, osobito kroz razvoj sustava e-Građani koji koristi više od dva milijuna građana. Tu su i e-Ovlaštenja, digitalni certifikati, e-Poslovanje i čitav niz rješenja koja su postavljena unutar okvira e-Hrvatske. Međutim, problemi su višeslojni. Jedan od ključnih izazova je neujednačen pristup digitalnim vještinama, osobito u ruralnim sredinama i među starijom populacijom. Također, imamo fragmentirane sustave unutar javnog sektora koji otežavaju interoperabilnost, npr. povezivanje svih bolničkih ustanova ili jednostavno korištenje zdravstvenih podataka na razini države i regije još nije postignuto.
Još prije pet godina HGK je pokrenuo Digitalnu komoru, platformu koja objedinjuje poslovne informacije, digitalne usluge, certifikate i baze podataka za poduzetnike, a u tijeku je razvoj Digitalne komore 2.0, čija je ambicija ponuditi pametne preporuke putem umjetne inteligencije, ESG podršku i pristup digitalnim javnim i bagatelnim natječajima. Na razini EU, State of the Digital Decade 2025 pokazuje da Hrvatska i dalje zaostaje u području AI implementacije, cloud tehnologija i napredne analitike, kao i da samo 52 posto građana posjeduje osnovne digitalne vještine, dok je cilj 80 posto do 2030. godine”, rekla je pa dodala nešto i o umjetnoj inteligenciji.
“AI je već sada promijenio način na koji poslujemo. Na primjeru HGK, u Digitalnoj komori razvijamo AI modul za preporuku natječaja i poslovnih informacija, gdje korisnici više neće tražiti informacije, već će im sustav nuditi ono što im je relevantno. To je pomak za male i srednje tvrtke koje nemaju ni vrijeme ni resurse da se sami snalaze u kompleksnim sustavima. AI nije čarobni štapić, ključno je da ostane pod ljudskom kontrolom, osobito u kontekstu donošenja odluka s etičkim ili pravnim posljedicama.
Osim toga, mora biti transparentan te poštivati europske vrijednosti – etika, privatnost, ravnopravnost. EU kroz AI Act uvodi prvi sveobuhvatni zakonodavni okvir za AI u svijetu. Time se postavljaju jasna pravila, ali i granice – AI ne smije biti korišten za socijalno bodovanje, manipulaciju djecom ili neobjašnjive sustave odlučivanja. Moj savjet poduzetnicima je da se ne boje AI-ja, ali da ga koristite svjesno i pametno. Neka automatiziraju ono što je repetitivno, osnaže ljude da rade ono što AI ne može – povezivati, stvarati, razumjeti kontekst.”
Startupi motori inovacija
S obzirom na to da će se na konferenciji govoriti o startupovima, pitamo i koji su najveći izazovi za njih.
“Startupi su motori inovacija, ali često im je najteže preživjeti, i to ne zbog ideje, već zbog sustava koji ne razumije dinamiku rasta. Najčešće prepreke su pristup kapitalu – pogotovo u fazi skaliranja. Mnogi startupi se uspiju pokrenuti, ali onda zapnu u drugoj fazi gdje je potreban ozbiljniji kapital da bi se iskoristio tržišni momentum. Tu je i zastarjela regulativa, kada inovacija dolazi ispred zakona, a procedura traje mjesecima.
Fragmentirano je tržište i dalje imamo 27 zakonodavstava u EU koja traže prilagodbu svakom tržištu posebno. Ograničen je pristup kadrovima pogotovo u deep tech i AI sektorima. HGK kroz partnerstva s inkubatorima, sveučilištima i internacionalnim hubovima, radi na tome da pomogne startupima u međunarodnoj validaciji, povezivanju s investitorima i komercijalizaciji rješenja. No, potrebna je jača sistemska suradnja između države, komora, inkubatora i korporacija”, rekla je sugovornica pa za kraj dala nekoliko savjeta onima koji tek počinju posao.
“U svakodnevnom radu s malim i srednjim poduzećima, uvijek naglašavam da digitalizacija ne mora početi od robotike, počnite od onog što vas boli. Procijenite digitalnu zrelost, postoje besplatni alati poput Digital Maturity Checkera HGK ili EDIH mreže. Počnite malim pilotom, npr. e-Račun, CRM, chatbot – nešto što se može brzo mjeriti i pokazati korist. Digitalizirajte interne procese, zapišite ih, standardizirajte i prebacite u digitalni alat. Involvirajte sve dionike, digitalizacija nije samo posao IT-ja. Izbjegavajte ‘otočna rješenja’, birajte softver koji se može povezati s drugim dijelovima vašeg poslovanja. Digitalizacija nije ‘kupovina softvera’, to je put promjene načina rada”.
