U Hrvatskoj je u turističkim smještajnim objektima prošle godine boravilo 13,1 milijun turista koji su ostvarili 66,5 milijuna noćenja, što su porasti od 5,6 u dolascima i 2,6 posto u noćenjima u odnosu na godinu prije, objavio je Državni zavod za statistiku.

Strani su turisti uobičajeno ostvarili glavninu prometa u tim objektima, a bilo ih je 11,6 milijuna ili 6,2 posto više nego 2013., dok su s 88,5 posto ukupnih noćenja ili 61,3 milijuna ostvarili porast od 2,8 posto.

Domaćih turista bilo je 1,5 milijuna ili 1,4 posto više nego u 2013., a s 5,1 milijun noćenja u blagom su plusu od 0,4 posto.

U strukturi ukupnih stranih noćenja prošle su godine u turističkim smještajnim objektima tradicionalno najviše ili 24,1 posto ostvarili Nijemci, koje slijede Slovenci s udjelom od 10,2 posto.

Turisti iz Austrije imali su udjel u stranim noćenjima od gotovo 9 posto, Češke od 7,5 posto, Italije 7,3 posto, Poljske 6,6 posto te Nizozemske i Slovačke po 4 posto.

To je ukupno 72,3 posto noćenja stranih turista prošle godine, dok su ostala ostvarili turisti iz svih ostalih 80-ak zemalja odakle su u Hrvatsku dolazili turisti, a to ujedno i znači da se struktura stranih noćenja i poredak prvih desetak zemalja ne mijenja zadnjih 15 i više godina te da većinu noćenja zapravo ostvaruju turisti s tek nekoliko europskih tržišta.

Od ukupnog broja noćenja čak 92,2 posto se odnosi na goste iz inozemstva, a svega 7,8 posto na domaće turiste.

Prosječan broj noćenja po dolasku lani je iznosio 5,1 noćenje, kod stranih gostiju 5,3, a kod domaćih turista 3,4.

Stabilnije poslovanje

GEN-I: Upravljanje energijom više nije ‘nice to have’, nego pitanje stabilnosti i otpornosti poslovanja

Financije i ulaganja

Ćosić: Gledamo koju nijansu ‘zelene’ boje ima projekt, a digitalizacija je veliki plus

Najviše noćenja u obiteljskom smještaju

Najviše noćenja ili 24 milijuna prošle je godine ostvareno u obiteljskom ili smještaju u kućanstvima, koja su time zabilježila porast od 9 posto u odnosu na 2013.

Takva se situacija ponavlja zadnjih par godina jer ne samo da obiteljski smještaj ima najveći udjel među svim vrstama turističkog smještaja u Hrvatskoj, od blizu 50 posto, nego je i taj vid ponude smještaja, pogotovo prošle godine dodatno porastao za oko 30 tisuća kreveta, a i sa cijenom, ovisno o kvaliteti, sve više konkurira primjerice manjim i hotelima s dvije i tri zvjezdice.

Hoteli i kampovi lani su se prvi put dosta 'približili' po broju noćenja, u hotelima je bilo 16,6 milijuna, a u kampovima 16 milijuna, čime su i obje te vrste smještaja zabilježile blage minuse od po 1 posto u odnosu na godinu prije.

Ukupno je turistima prošle godine bilo na raspolaganju 336,3 tisuće soba, apartmana i mjesta za kampiranje s ukupno 898,7 tisuća stalnih kreveta.

Istra među regijama, a Rovinj i Dubrovnik među mjestima s najviše noćenja

Među hrvatskim regijama/županijama Istra je prošle godine s udjelom od 29,4 posto u ukupnim noćenjima na prvom mjestu, koju s udjelom u noćenjima od 18,4 posto slijedi Primorsko-goranska te s 18,3 posto Splitsko-dalmatinska županija.

U Zadarskoj županiji ostvareno je 11 posto od ukupnih noćenja, 9 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, što je ukupno 85,7 posto, dok je u svim ostalim ostvareno 14,3 posto noćenja.

U svim navedenim županijama zabilježen je i porast dolazaka turista, u Istri od 2,6 posto, u Primorsko-goranskoj od gotovo 2 posto, u Splitsko-dalmatinskoj od 8,6 posto, u Zadarskoj od 8,2 posto, a u Dubrovačko-neretvanskoj od 8,5 posto.

Pad noćenja od 1,1 posto lani je imala jedino Primorsko-goranska županija, dok je u svim ostalim zabilježen porast, i to najveći od 6 odnosno 6,5 posto u Splitsko-dalmatinskoj te Zadarskoj županiji.

Među gradovima i turističkim destinacijama najviše su noćenja u turističkim smještajnim objektima lani imali Rovinj i Dubrovnik, po 3 milijuna.