U sklopu priprema dolarskih obveznica Vlada je napravila odabir savjetnika za taj posao. Službena potvrda tek se očekuje no u krugovima međunarodnih bankara neslužbeno doznajemo da će u krugu aranžera gotovo sigurno biti J. P. Morgan i Citibank, dok bi treći savjetnik trebala biti neka europska investicijska banka. Zasad je izvjesno da ovaj put u državnom projektu od oko milijardu dolara neće sudjelovati Deutsche Bank koja je posljednjih godina sudjelovala u najviše sličnih poslova.

Novi savjetnici
Uz spomenuti dvojac posljednjih se dana kao kandidati za trećeg savjetnika navode britanski HSBC i Barclays. Najizglednije je da će izdanje biti početkom studenoga, a u konačnom definiranju tajminga računa se i na sugestije aranžera.Tim iskorakom na američko tržište zaključit će se godina koja je u pogledu financiranja deficita i refinanciranja dospijevajućih dugova bila jedna od težih, naročito u prvim mjesecima kad je središnja banka oslobađanjem likvidnosti značajno pripomogla državi u podmirivanju obveza (posebice prema inozemstvu). Realizira li se uspješno skorašnji plasman dolarskih obveznica, procjenjuje se da bi HNB mogao za 2010. prolongirati i plan dodatnog smanjenja stope obvezne pričuve banaka. U svakom slučaju, sad će tu odluku vagati s obzirom na planove fiskalne vlasti za 2010. No, iduća godina u smislu financiranja neće biti ništa manje izazovna za Vladu i ekipu iz Ministarstva financija, dapače. To je izvjesno unatoč najavama smanjenja fiskalnog deficita te boljoj situaciji na financijskim tržištima nego što je bio slučaj u dobrom dijelu ove godine. Problem financiranja nameće se u prvom redu zbog velikog tereta otplata postojećih dugova koje će trebati refinancirati. I mimo novih potreba zaduživanja za pokrivanje manjka prihoda nad rashodima proračuna ili šireg javnog sektora. To znači da je on izazov i ako se zanemare zadrške prema veličinama manjka središnjeg proračuna i opće države iznesenim u najnovijim trogodišnjim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike. Prema tom Vladinu dokumentu, 2010. računa se s proračunskim deficitom na razini 7,33 mlrd. kuna (2,1% procijenjenog BDP-a), dok bi s izvanproračunskim fondovima i lokalnom državom ukupni deficit bio 8 mlrd. kuna ili 2,3% BDP-a. Te brojke nepouzdanima čini i još neizvjestan potencijalni izdatak po osnovi aktiviranja jamstava brodogradnji. Ipak, ako je suditi prema Smjernicama, samo za otplatu glavnice zajmova i vrijednosnih papira središnje države 2010. treba osigurati više od 18 milijardi kuna.

Domaće zaduživanje
Tek nešto manji iznos dogodine se namjerava namaknuti izdavanjem vrijednosnih papira, dok se još 10-ak mlrd. kuna kani osigurati drugim zaduženjima. Te brojke odnose se na domaće i inozemne otplate, uključujući i one po kratkoročnom dugu. Kako se država unazad pet godina godina više fokusirala na domaće zaduživanje, u cjelini se više otplata odnosi na domaći teren, ali u odnosu na ovu godinu dogodine je čeka i veći teret otplata inoduga. Prema projekcijama Ministarstva financija, domaća se dospijeća dugova uglavnom namjeravaju i refinancirati na domaćem tržištu, dok se proračunski manjak kani pokriti novim inozemnim zaduživanjem (uz ona s ciljem refinanciranja postojećeg inoduga).

Projekcija HNB-a

Naplate u prvom kvartalu
Prema srpanjskom Biltenu HNB-a i nepotpune projekcije otplata inoduga za 2010. govore o 70 posto većem iznosu glavnice vanjskog duga koji će se morati refinancirati. Preliminarne projekcije, naime, upućuju na gotovo 710 milijuna eura. Pritom najveći ‘komad’, više od pola milijarde eura (uz euroobveznice dospijeva i nešto kredita) na naplatu dolazi u prvom kvartalu kad, pored toga, na naplatu dolaze i podjednako velika domaća zaduženja.