Usprkos ocjenama da je domaća ekonomija izmaknula najžešćem udaru svjetske krize i procjenama da će s rastom od jedan posto držati glavu iznad vode, u analizi nazvanoj “Hrvatski BDP leti bez padobrana” makroekonomski odjel Hypo Alpe-Adria banke u 2009. predviđa godišnji pad BDP-a od jedan posto.

Utjecaj inflacije
“Već je treće tromjesečje s rastom od 1,6 posto zahvaljujući zalihama i jednokratnom pozitivnom doprinosu poljoprivrede bilo vrlo loše“, ističe voditelj glavni makroekonomist HAAB-a Hrvoje Stojić. Prema njemu, ništa bolje ne možemo očekivati ni za posljednja tri mjeseca 2008. budući da se u to vrijeme prestankom međugraničnog financiranja i kod nas osjetio pravi ‘kreditni lom’. “Loš četvrti kvartal odrazit će se barem i u prvoj polovici 2009. zbog čega očekujemo pad BDP-a od jedan posto“, najavljuje Stojić. Najveći doprinos ulasku gospodarstva u crvenu zonu dat će osobna potrošnja, koja čini oko dvije trećine domaćeg BDP-a, ozbiljno narušena slabijom kupovnom moći stanovništva. Za razliku od proteklih godina, u idućoj se ona neće podgrijavati povratom duga umirovljenicima, populističkim IPO-ima i prodajom Ine. Štoviše, realna je stagnacija zbog efekta koji će novi troškovi (zdravstvene reforme i cijena plina) imati na kupovnu moć. “Moguće je da narušene prilike na tržištu rada uz daljnje zaoštravanje kreditiranja ponište utjecaj niže inflacije na kupovnu moć“, kaže Stojić. Osim u optimističnom scenariju stagnacije osobne potrošnje, pad inopotražnje smanjit će domaći izvoz između jedan i dva posto. Negativna komponentna BDP-a bit će i pad investicija.

Efekt istiskivanja
Ulazak ekonomije u negativnu zonu u pitanje dovodi punjenje proračuna i planirani deficit od 0,88 posto, koji su u Vladi izračunali na temelju procjena 2 posto rasta. Ostvari li se procjena pada, fiskalni deficit mogao bi premašiti tri posto BDP-a, vjeruje Stojić, što otvara dodatni rizik od efekta istiskivanja. U listopadu je MMF snizio prognoze rasta za 2009. na 3,7 posto, a početkom studenog guverner HNB-a Željko Rohatinski obznanio da ne treba očekivati veću stopu rasta od tek dva posto. Ne bi li ublažio tada šokantno niske HNB-ove prognoze, potpredsjednik Vlade Damir Polančec izašao je s procjenom od 3,8 do 4,5 posto. Nedavno je guverner svoje prognoze snizio na samo jedan posto rasta, a predviđanja je naniže korigirala i većina ekonomista. Analitičari Zagrebačke banke svoj su optimizam sa 1,9 posto snizili na razine od 0,5 do najviše jedan posto.

činjenice

HNB pozitivan
Guverner Željko Rohatinski i dalje barata s 1-postotnim rastom, u Zagrebačkoj banci pak između 0,5 i 1 posto.

Upitan proračun
Planirani deficit od 0,88 posto Vlada temelji na rastu gospodarstva od 2 posto. S padom od 1 posto upitni su prihodi fiskusa, a deficit bi mogao doseći i 3 posto BDP-a.