EN DE

Tvrtke s izvoznim brojem ne mogu povući novac iz EU fondova

Autor: Danijela Jozić,VLM
16. kolovoz 2012. u 13:30
Podijeli članak —

Vindija je izlašla na tržišta EU i dobila izvozni broj, pa se ne možemo kandidirati za sredstva iz fondova”, ispričali su svoje iskustvo u toj tvrtki

Izvozni broj za tržište Europske Unije, kojim se ne može pohvaliti veliki broj naših prehrambenih tvrtki, jer se treba ispuniti dosta teških uvjeta da bi se dobilo tu iznimno strogu dozvolu, mogao bi se u končanici pokazati i kao dvosjekli mač za neka poduzeća koja ga imaju. Naime, kako smo ovih dana doznali od sugovornika koji nisu željeli biti imenovani, navodno su u varaždinskoj Vindiji nezadovoljni što zbog izvoznog broja (kojeg njezine tvrtke imaju već godinama) paralaleno ne mogu povlačiti novac iz predpristupnih fondova Europske Unije. Na prvu se čini logično da ako su tvrtke već zadovoljile stroge standarde ulažući u izvozni broj ne trebaju i novac da bi postigle te iste standarde. No, pitanje je koliko je izvoza u konačnici donio izvozni broj i je li im se možda više isplatilo povući novac iz fondova za neke razvojne projekte.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nisu zadovoljili uvjete
Iz službenog odgovora iz Vindije, u većinskom vlasništvu poduzetnika Dragutina Drka, proizlazi da nisu baš tako nezadovoljni takvom situacijom. Ipak, priznaju da su se natjecali za sredstva iz pristupnih fondova EU-a što potvrđuje da su očito itekako bili zainteresirani povući novac za određene projekte. “Poslovni sustav Vindija već je odavno svoje poslovanje prilagodio europskim standardima, profilirajući se kao proizvođač visokokvalitetnih proizvoda, što je i ključna komparativna prednost naših proizvoda. Imali smo iskustva s natjecanjem za novac iz fondova EU, međutim nismo zadovoljili uvjete prihvatljive za sufinanciranje. S obzirom na to da je Vindija već obavila uspješan izlazak na tržišta zemalja EU i dobila izvozni broj koji joj omogućuje plasman proizvoda na to tržište, ne može se kandidirati za sredstva iz njezinih fondova”, poručili su nam iz Vindije.

Izvozni broj za tržište Europske Unije, kojim se ne može pohvaliti veliki broj naših prehrambenih tvrtki, jer se treba ispuniti dosta teških uvjeta da bi se dobilo tu iznimno strogu dozvolu, mogao bi se u končanici pokazati i kao dvosjekli mač za neka poduzeća koja ga imaju. Naime, kako smo ovih dana doznali od sugovornika koji nisu željeli biti imenovani, navodno su u varaždinskoj Vindiji nezadovoljni što zbog izvoznog broja (kojeg njezine tvrtke imaju već godinama) paralaleno ne mogu povlačiti novac iz predpristupnih fondova Europske Unije. Na prvu se čini logično da ako su tvrtke već zadovoljile stroge standarde ulažući u izvozni broj ne trebaju i novac da bi postigle te iste standarde. No, pitanje je koliko je izvoza u konačnici donio izvozni broj i je li im se možda više isplatilo povući novac iz fondova za neke razvojne projekte.

Nisu zadovoljili uvjete
Iz službenog odgovora iz Vindije, u većinskom vlasništvu poduzetnika Dragutina Drka, proizlazi da nisu baš tako nezadovoljni takvom situacijom. Ipak, priznaju da su se natjecali za sredstva iz pristupnih fondova EU-a što potvrđuje da su očito itekako bili zainteresirani povući novac za određene projekte. “Poslovni sustav Vindija već je odavno svoje poslovanje prilagodio europskim standardima, profilirajući se kao proizvođač visokokvalitetnih proizvoda, što je i ključna komparativna prednost naših proizvoda. Imali smo iskustva s natjecanjem za novac iz fondova EU, međutim nismo zadovoljili uvjete prihvatljive za sufinanciranje. S obzirom na to da je Vindija već obavila uspješan izlazak na tržišta zemalja EU i dobila izvozni broj koji joj omogućuje plasman proizvoda na to tržište, ne može se kandidirati za sredstva iz njezinih fondova”, poručili su nam iz Vindije.

Ograničenje, ali ne potpuno
U Centru za EU Hrvatske gospodarske komore potvrdili su nam da su za tvrtke sa izvoznim brojem ulaganja kroz predpristupne fondove (konkretno aktualni IPARD program) ograničena, ali ne u potpunosti. “Činjenica jest da je da je primarni cilj IPARD-a usklađenje objekata s EU standardima s područja sigurnosti hrane, s kojima su tvrtke s izvoznim brojem već usklađene”, kažu. Na pitanje je li to baš tako dogovoreno kroz pregovore sa EU, odgovaraju da to “nije ni na koji način povezano s pregovorima o pristupanju Uniji.” U Ministarstvu poljoprivrede potvrđuju da imatelji izvoznog broja zapravo ne mogu biti korisnici IPARD-a. “Kako izvozni broj definira da su zadovoljeni i nacionalni i EU-standardi, dolazi se do zaključka da korisnici koji imaju EU izvozni broj nisu prihvatljivi u mjerama IPARD programa”, poručuju iz resornog ministarstva. Obrazlažu da se kroz IPARD može modernizirati proizvodnja konkretno radi smanjenja zagađenja okoliša kroz poljoprivrednu proizvodnju, poboljšanje općih uvjeta u proizvodnji, jačanje konkurentnosti, poboljšanje kvalitete proizvoda itd. “Korisnici IPARD-a su održivi proizvođači, koji su u trenutku prijave usklađeni s minimalnim nacionalnim standardima, a na kraju ulaganje mora udovoljavati relevantnim standardima EU-a”, kažu.

Iznimke

Ne može gradnja ali može zaštita okoliša
“Tvrtke s EU-izvoznim brojem prihvatljivi su korisnici IPARD-a, s tim da je neosporna činjenica da ne mogu ulagati u gradnju ili rekonstrukciju cjelokupnog objekta. Ulaganja su im ograničena na usklađivanje s okolišnim standardima tj. u opremu za hlađenje, ventilaciju, pročišćavanje zraka i otpadnih voda”, objašnjavaju u HGK-a. “Kod tvrtki u mljekarskom sektoru dozvoljena su i ulaganja u sabirališta mlijeka”, dodaju. Izvozni broj u nas uglavnom i imaju tvrtke koje se bave proizvodnjm mesa i mlijeka.

Autor: Danijela Jozić,VLM
16. kolovoz 2012. u 13:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close