Vjerojatno je sretna okolnost što prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, o kojem je mjesecima trajala javna rasprava, ipak nije uspio dogurati do Sabora iako je ambiciozno bio zamišljen za hitnu proceduru. Ocjena u turističkim krugovima je, naime, da taj prijedlog ne rješava nagomilane probleme u području regulacije pomorskog dobra i ulaganja na njemu, te bi njegova provedba ozbiljno ugrozila poslovanje mnogih turističkih tvrtki. Novi ministar će, čini se, morati ozbiljno razmisliti o tome kad i ako nastavi raditi na prijedlogu zakona, te se o svemu konzultirati s DORH-om.

Prema našim informacijama, najviše problema bi predložena verzija zakona donijela turističkim tvrtkama koje su ulaganja na pomorskom dobru devedesetih upisale u temeljni kapital u procesu pretvorbe, i to na preporuku Fonda za privatizaciju. Iako te tvrtke svoja ulaganja dosad nisu amortizirale, prema aktualnom prijedlogu zakona nakon isteka dosadašnje koncesije one nemaju nikakav prioritet u ponovnom stjecanju prava na koncesiju tog komada pomorskog dobra (na kojem su ulagale u nekretnine), već ravnopravno sudjeluju na javnom natječaju. Drugim riječima, tvrtke imaju velike šanse ostati bez uloženog, s obzirom da nije ni predviđena naknada koju bi uplatili novi koncesionari u slučaju da stari ne prođu na natječaju. U nekim se tvrtkama radi o milijunskim iznosima. Biogradska tvrtka Ilirija jedan je od drastičnih primjera tvrtke koja bi provedbom novog zakona o pomorskom dobru mogla ostati bez imovine u vrijednosti od oko 200 milijuna kuna, tvrdi Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirija Biograd. “Prijedlog zakona samo cementira probleme koji muče mnoštvo tvrtki na Jadranu. Javno prikupljanje ponuda kao model za koncesije je apsolutno neprimjereno rješenje jer bi se na neamortiziranom, zakonito stečenom kapitalu, provodila svojevrsna licitacija imovine, a u slučaju da Ilirija ne bi uspjela dobiti koncesiju, i nacionalizacija te imovine”, upozorava Ražnjević. Iliriji koja u svom sastavu na pomorskom dobru ima bazen, hotelsko privezište te Marinu Kornati sa čak 800 vezova, ove godine istekla je i druga koncesija. Ražnjević tvrdi da je na pomorskom dobru 50 posto temeljnog kapitala tvrtke.

“Naša tvrtka bi sada trebala svu tu imovinu otpisati, odnosno knjižiti kao gubitak, čime se suprotno Ustavu, derogiraju prava stečena ulaganjem kapitala. Rezultat bi za nas mogao biti i stečaj”, kaže Ražnjević. Branko Kundih, pokretač portala pomorskodobro.com, upozorava da zakonski prijedlog ne uvažava postojanje zakonitog ulaganja kapitala na pomorskom dobru, te je u suprotnosti s načelima Ustava. Istovremeno, prijedlog dovodi u pitanje elementarnu pravnu sigurnost gospodarskih subjekata, ali ni ne razlikuje korisnike pomorskog dobra koji su na pravno valjan način izvršili ulaganja i pretvorbu, od onih korisnika koji to nisu učinili. “Za razliku od Ilirije, koja se ponašala u skladu s propisima, neki su u procesu pretvorbe uspjeli ‘proturiti’ i zemljište na pomorskom dobru u temeljni kapital, čime su postali vlasnici i upisali se tako u zemljišne knjige. Smatramo da zakon treba uvažiti sve te razlike, te odvojiti greenfield investicije od ulaganja koja su se provodila još u prošlom sustavu”, kaže Kundih. U Ministarstvu mora pak napominju da se navedenim zakonom ne mogu ispravljati nepravde iz prošlosti, kad su mnoge tvrtke koristile bezakonje koje je u tom segmentu vladalo, iako su svi bili svjesni da koriste nešto što nije njihovo. Nina Perko, načelnica Uprave pomorskog dobra u Ministarstvu mora, pojašnjava da je Državno odvjetništvo čvrsto na stavu da nitko ne može dobiti prioritet u dobivanju koncesije.

Stav ministarstva

Koristili su pomorsko dobro besplatno
“Neke turističke tvrtke koje su ranije imale pravo korištenja pomorskog dobra, pa su njihova ulaganja u tom dijelu ušla u temeljni kapital prilikom pretvorbe, danas misle da su vlasnici svega u što su uložili. Drugi pak tvrde da njihova ulaganja na pomorskom dobru do dana podnošenja zahtjeva za koncesiju nisu amortizirana. Jasno je da ovi prvi nisu u pravu jer nitko ne može biti vlasnik pomorskog dobra, a od pretvorbe je prošlo 20 godina tijekom kojih su sve te tvrtke pomorsko dobro koristile bez naknade i teško da baš ništa nisu amortizirale”, tumači stavove predlagača prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama Nina Perko, načelnica u Ministarstvu mora.