Rastuća nelikvidnost koja prijeti kolapsom gospodarstva i o čijem rješavanju poduzetnici ponovno nisu uspjeli razgovarati s premijerom Ivom Sanaderom uzrokovala je velik odljev štednje poduzeća iz banaka.

Do početka svibnja tvrtke su iz banaka povukle gotovo 2,4 milijarde kuna, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke. Bankari poručuju da je situacija očekivana, a njezino rješavanje ovisit će ponajprije o tome koliko će država nastaviti onemogućavati poduzećima pristup novcu. Iako štednja kontinuirano raste, taj je trend rasta usporen. Ukupni oročeni depoziti u bankama od početka godine porasli su za 12,2 milijarde na 193 milijarde kuna, od čega na depozite tvrtki otpada 24,3 milijarde kuna. Usporedbe s prethodnom godinom nisu zahvalne jer je u prvoj polovici 2008. tržište kapitala bilo u ekspanziji zbog čega se i štednja prelijevala u fondove i dionice, da bi krajem godine počela vraćati u banke. Zdeslav Šantić iz Raiffeisen banke napominje da je trend pada korporativnih depozita očekivan. “U našim očekivanjima predvidjeli smo takav trend zbog rastuće nelikvidnosti, ali i smanjene dostupnosti kredita poduzećima zbog kreditiranja države”, kaže Šantić. Pojašnjavajući trend, kaže da su se donedavno poduzeća zaduživala u inozemstvu, kao i na tržištu kapitala kroz IPO-e, izdavanjem korporativnih obveznica i drugih vrijednosnih papira, a danas se sva ta potražnja slila na banke koje ju ne mogu zadovoljiti. U tim uvjetima razročavanje je logičan korak poduzeća da zadovolje svoje potrebe za (re)financiranjem i svakodnevnim poslovanjem. “Na godišnjoj razini očekujemo nastavak pada depozita na njihovu minimalnu razinu do kraja godine”, kaže Šantić. Komentirajući najnoviji trend odljeva štednje iz banaka, neovisni ekonomist Ante Babić ističe da je uzrok tome kombinacija “trošenja unutarnjih rezervi i neostaci oročenja kao načina ulaganja”. Zbog rastuće nelikvidnosti tvrtke više nemaju viškova koje bi ulagale, kaže Babić. “Smanjenje oročenih depozita ukazuje na to da privatni sektor svoje obveze ne može financirati iz tekućih prihoda. Međutim, možda i bolji pokazatelj nelikvidnosti je smanjenje depozitnog novca u konsolidiranoj bilanci banaka za oko 7,2 milijarde kuna”, kaže Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta.